Naslov
Studije o arhitekturi sinagoga u Hrvatskoj
(Studies on the Architecture of Synagogues in Croatia)

Autori
Karač, Zlatko

Prevoditelji
McMaster, Graham

Ostali urednici
Žunić, Alen

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; UPI-2M

Grad
Zagreb

Godina
2020

Stranica
228

ISBN
978-953-7703-41-7

Ključne riječi
sinagoge u Hrvatskoj, židovska baština, religijska arhitektura
(synagogues in Croatia, Jewish heritage, religious architecture)

Sažetak
IZ UREDNIČKOG PREDGOVORA Na tragu koncepta autorske edicije Studije u kojoj se u omeđenim i tematski profiliranim svescima donose odabrani radovi Zlatka Karača, posvećeni dominantnim temama iz njegova istraživačkog opusa, u ovu su knjigu uvršteno 40-ak ključnih tekstova o baštini sinagoga u Hrvatskoj, od preko 80 objava koliko ih je autor o tome ostvario između 2000. i 2020. godine. Selekcija je u dijelu publikacija bila nužna već i zbog toga što se neki 'žanrovi' nisu mogli jednostavno prevesti u formu knjižnog priloga – poput izložbenih projekata o sinagogalnoj arhitekturi, javnih i sveučilišnih predavanja, okruglih stolova i tribina, radijskih i TV emisija – a dio tekstova je i više puta publiciran u istome ili sličnom sadržajnom formatu, primjerice kada je autor od većih znanstvenih studija, na zamolbu i radi popularizacijskih razloga, pojedina poglavlja prilagođeno objavljivao u židovskoj periodici ili u lokalnim glasilima pojedinih gradova u kojima su nekada postojale sinagoge. Konačni izbor radova pokazuje ne samo tematsku širinu problema koje je Karač nastojao obuhvatiti, već i iznimnu raznolikost u vrstama publikacija što jasno pokazuje nastojanje autora da nedovoljno poznatu baštinu sinagoga na različite načine približi što širem krugu čitatelja. Od poglavlja u knjigama, do članaka u časopisima, novinama i zbornicima, simpozijskih priopćenja, TV scenarija, letaka uz javna predavanja, do izložbenih kataloga i kalendara... – sve je to za autora jednakovrijedan put širenja novih znanja o židovskoj baštini. Iako u nekim tekstovima ima ponovljenih podataka ili sličnih pasusa, oni su u različitom kontekstu tumačenja bili potrebni. Gdje to nije bilo nužno, pojedini su dijelovi izostavljeni, a tekstovi su urednički skraćeni. U najvećoj mjeri pokušalo se zadržati karakter izvornih objava koje smo unatoč heterogenosti nastojali poštivati kao dokument vremena i diferentnog karaktera pojedinih publikacija. Stoga tekstovi nisu ponovno lektorirani, pa s obzirom na duži vremenski raspon njihova nastanka i različite jezične standarde pojedinih tiskovina, može biti manjih neujednačenosti. Također su zadržani i originalni načini pisanja međunaslova, bibliografskih jedinica te citatnih referenci u bilješkama (gdje ih ima). Uz svaki tekst navedeni su podaci o izvornoj objavi. Prilozi u knjizi autentičnom faktografijom pokazuju stanje istraženosti teme tijekom vremena, pa u starijim radovima za neke sinagoge i lokalitete još nema navedenih autorskih atribucija i datacija (ili su pak bile neprovjerene, a zbog oskudnih izvora ponekad i netočne), dok se u recentnim objavama koje se dotiču istog primjera nalaze pouzdani podaci. Ponegdje su ipak dodane i manje dopune, jer se autoru činilo važnim da i nove još nepublicirane fakte u nekim tekstovima uvrsti kao korisnu novelaciju. Ipak, ova knjiga predstavlja tek 'prethodnu objavu' istraživanja koje još uvijek traje, i u konačnici će rezultirati cjelovitom sintezom na kojoj autor intenzivno radi. Tako se u prvom tekstu u knjizi, koji je zapravo bio najava velike izložbe 'Historicizma' u MUO-u 2000., spominje broj od 69 tada utvrđenih sinagoga u Hrvatskoj, u kasnijim objavama se već navodi, 70, pa 80... a danas ih je inventarizirano blizu 100! Kod ilustracijskih priloga postupali smo s nešto više uredničke slobode (i vizualne ambicije), pa su slikovni materijali koji su se u više nezavisnih tekstova u izvornicima nehotično ponavljali, gdje god je bilo dostupnih drugačijih inačica, zamijenjeni. S obzirom da format monografijske publikacije omogućuje bogatiju ilustracijsku opremu, uz većinu su priloga dodane i nove slike. Na žalost, tehnička kvaliteta ilustracija nije uvijek adekvatna, no treba uzeti u obzir da je većina fotografija, razglednica, crteža, izvornih projekata ili reproduciranih povijesnih dokumenata stara po stotinjak i više godina te uglavnom dostupna u faksimilima, a ne u originalu. Pri tome je jasno da tragično uništeni i danas nepostojeći spomenički fond sinagoga više nije moguće iznova kvalitetno fotografirati. Stoga slikovnu građu treba vrednovati primarno kao raritenu historiografsku dokumentaciju o izgledu naših nestalih sinagoga – dakle kao znanstveni 'aparat' nužan za tumačenje arhitekture – a manje kao formalnu likovnu opremu knjige, iako ni ljepote, ni emotivne punine u tim starim slikama doista ne nedostaje! ALEN ŽUNIĆ, UREDNIK

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA