Naslov
Uloga konstruktivističkog učenja, nastavničke interakcije i samoučinkovitosti u dosadi na nastavi kod učenika osnovnog obrazovanja
(The role of constructivist learning, teacher interaction and self-efficacy in classroom boredom among elementary education students)

Autori
Rudić, Lidija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Učiteljski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
06.10

Godina
2022

Stranica
185

Mentor
Topolovčan, Tomislav

Ključne riječi
učenička dosada, konstruktivističko učenje, nastavnička interakcija, samoučinkovitost
(clasroom boredom, constructivist learning, teacher interaction, self-efficacy)

Sažetak
Teorijski dio rada obuhvaća definicije i pregled glavnih pojmova koji su relevantni za cilj i probleme ovoga istraživanja. U teorijskoj i povijesnoj analizi objašnjen je i definiran pojam dosade, sistematizirane su teorije i vrste dosade, objašnjeno je pojmovlje konstruktivističkoga učenja i nastave s različitih teorijskih perspektiva, navedene su i objašnjene podjele konstruktivizma te su sistematizirana osnovna obilježja konstruktivističkoga učenja i nastave, kao i dobrobiti konstruktivističke nastave s osvrtom na strategije konstruktivističkog učenja. Objašnjeno je pojmovlje školskog, odnosno razrednog ozračja, prikazan je povijesni teorijski pregled i definiran pojam nastavničke interakcije, definiran je i objašnjen model interpersonalnog ponašanja nastavnika. Nadalje, definirani su i objašnjeni tipovi nastavničkoga stila rukovođenja te osam tipova interpersonalnih odnosa između nastavnika i učenika. Prikazan je povijesni razvoj koncepta samoučinkovitosti te je samoučinkovitost definirana i objašnjena u sklopu Bandurine socijalno-kognitivne teorije. Stavljen je naglasak na povezanost samoučinkovitosti i okoline učenja. Opisan je razvoj samoučinkovitosti i njezini izvori, a naglasak je stavljen na istraživanja samoučinkovitosti kod adolescenata, obzirom na dobni uzrast ispitanika u ovome istraživanju. Cilj empirijskog istraživanja bio je ispitati obilježja i prediktorsku ulogu konstruktivističkog učenja, nastavničke interakcije i samoučinkovitosti u učeničkoj dosadi na nastavi. Uz navedeni glavni cilj, htjela su se uvidjeti i obilježja svih navedenih čimbenika s obzirom na pojedina obilježja ispitanika kao što su spol, dob, mjesto gdje ispitanici pohađaju školu (selo/grad) i opći uspjeh s kojim su ispitanici završili prethodni razred. Analiza se temelji na rezultatima empirijskoga istraživanja provedenoga od sredine listopada do kraja studenoga 2021. godine. U istraživanju su sudjelovali učenici sedmih i osmih razreda osnovne škole (N = 1249) iz svih pet regija Republike Hrvatske. Korišteni su Skala dosade na nastavi, Upitnik konstruktivističkog učenja, Upitnik nastavničke interakcije i Upitnik samoefikasnosti za djecu. Na upitnicima je provedena eksplanatorna i konfirmatorna faktorska analiza. Rezultati istraživanja pokazali su kako će doživljaj dosade na nastavi biti niži ako učenici imaju veću intrizičnu motivaciju učenja, odnosno ako im je zanimljivo ono što uče i ako smatraju kako je ono što uče primjenjivo u stvarnom životu. Rezultati ukazuju da previše slobode, nepostavljanja granica, previše samostalne aktivnosti učenika bez vodstva od strane nastavnika, dugoročno kod učenika mogu izazvati veći osjećaj dosade na nastavi. Pokazalo se kako veći osjećaj samoučinkovitosti rezultira nižom dosadom, a hijerarhijska analiza pokazala je kako veća socijalna samoučinkovitost, ipak rezultira većom dosadom, što pokazuje kako učenici s razvijenim pozitivnim odnosima s vršnjacima i oni koji se bore za svoja prava, a pri tome ne narušavaju prava drugih, dugoročno gledajući, mogu doživjeti veći osjećaj dosade na nastavi. Na temelju rezultata istraživanja opravdano je zaključiti kako pitanje mjesta škole i, eventualno, pedagoški standard nije značajno za razlike u doživljavanju dosade na nastavi kod učenika osnovne škole, kao ni spol i dob učenika. Rezultati istraživanja navode na zaključak kako je opći uspjeh učenika značajan za razliku u doživljavanju dosade kod učenika osnovne škole, odnosno kako učenici s nižim općim uspjehom doživljavaju i veću dosadu na nastavi. Znanstveni doprinos ovoga rada su dobivena deskriptivna obilježja i klasifikacija učeničke dosade na nastavi, konstruktivističkoga učenja, nastavničke interakcije i samoučinkovitosti. Radom su objašnjenji kauzalni i prediktorski odnosi između konstruktivističkog učenja, nastavničke interakcije, samoučinkovitosti i učeničke dosade na nastavi. Istraživanjem su se dobile nove znanstvene činjenice koje su poslužile za teorijsko definiranje novih pojmova u nastavi usmjerenoj na učenika te predviđanje i kontrolu svih istraživanih čimbenika u nastavi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA