Pregled bibliografske jedinice broj: 1227745
Znanstveni bullying kroz faktore odjeka i kvartile: Ljudska prava u riziku zbog „akademske izvrsnosti“
Znanstveni bullying kroz faktore odjeka i kvartile: Ljudska prava u riziku zbog „akademske izvrsnosti“ // 5. Osječki dani bioetike
Osijek, Hrvatska, 2022. str. 48-48 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1227745 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Znanstveni bullying kroz faktore odjeka i kvartile: Ljudska prava u riziku zbog „akademske izvrsnosti“
(Science-bullying Through Impact Factor and Quartiles: Human Rights at Stake due to “Academic Excellencies”)
Autori
Romstein, Ksenija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
5. Osječki dani bioetike
/ - , 2022, 48-48
Skup
5. Osječki dani bioetike
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 7.-8.11.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
znanost, akademska izvrsnost, ljudska prava, aksiologija, dugoročni učinci
(science, academic excellence, Human Rights, axiology, long-term outcomes)
Sažetak
Ljudska prava deklarativno su navedena kao svrha i temelj u različitim znanstvenim disciplinama. Istraživači prikupljaju podatke s ciljem poboljšanja kvalitete života, tj. radi unaprjeđivanja društvenih uvjeta u kojima ljudi žive. Međutim, uvid u rezultate istraživanja u posljednjih 10 godina pokazuje kako se ljudska prava rijetko adekvatno adresiraju, što potencijalno vodi u animozitete i negativnu percepciju određene populacije. Potencijalni uzroci ovog fenomena su akademska kompetitivnost i zahtjevi stvaratelja politika vezanih uz znanost, uključujući upravljanje financiranjem znanosti. Časopisi s visokim faktorom odjeka, znanstvene baze s iskazanim kvartilama i objave na engleskom jeziku su vrlo poželjne, no to pomalo vodi u deterioraciju ljudskih prava. U tim uvjetima, istraživači su orijentirani prema velikim uzorcima, kvalitativnoj metodologiji, standardiziranim testovima i mjerama, a manje prema kvalitativnim propitivanjima stvarnih problema, kroz sistemski pristup području, uključujući soci-kulturno-ekonomski kontekst. Problem nastaje onda kada se ti podatci podučavaju na visokoškolskoj razini u sveučilišnim kolegijima na kojima studenti stječu ključne kompetencije te kasnije ulaze na tržište rada s krivim predodžbama o pojedinim društvenim pojavama. U tom smislu, znanstvena istraživanja su postala sama sebi svrha, umjesto da služe na dobrobit čovječanstva. Fenomen tzv. „akademske izvrsnosti“ treba kritički propitati, posebice u društvenim i humanističkim znanostima, iako i ostala područja znanosti mogu imati koristi od takvog propitivanja. Znanstveni produkti (npr. knjige, članci, preporuke i sl.) trebaju imati snažnu aksiološku osnovu, a istraživači bi trebali biti svjesni dugoročnih učinaka objavljenih podataka, umjesto da budu orijentirani jednokratnom uspjehu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne društvene znanosti, Integrativna bioetika (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke, društvene, humanističke znanosti), Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)
