Pregled bibliografske jedinice broj: 1227354
Korelacija demografskih značajki i razmjera pandemije bolesti COVID-19 u Hrvatskoj
Korelacija demografskih značajki i razmjera pandemije bolesti COVID-19 u Hrvatskoj // Zbornik radova s II. Međunarodne znanstveno- stručne konferencije "Suvremeni usud gastarbajterskoga naslijeđa Hrvatske".
Zagreb, Hrvatska, 2022. str. 24-24 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1227354 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Korelacija demografskih značajki i razmjera
pandemije bolesti COVID-19 u Hrvatskoj
(Correlation of demographic characteristics and the
extent of the COVID-19 pandemic in Croatia)
Autori
Mažar, Borna ; Komušanac, Monika
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik radova s II. Međunarodne znanstveno- stručne konferencije "Suvremeni usud gastarbajterskoga naslijeđa Hrvatske".
/ - , 2022, 24-24
Skup
II. Međunarodna znanstveno-stručna konferencija "Suvremeni usud gastarbajterskoga naslijeđa Hrvatske"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28. 10.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
COVID-19, dobni sastav, Hrvatska, specifični mortalitet, „višak mortaliteta“.
(COVID-19, age composition, Croatia, specific mortality, "excess mortality".)
Sažetak
Početkom 2020. godine svijet se suočio s pojavom koja je utjecala, i koja i dalje utječe, na gotovo sve aspekte ljudskoga života i djelovanja. Virus SARS-CoV-2 (Severe Acute Respiratory Syndrome Coronavirus-2) koji uzrokuje bolest COVID 19 pojavio se u kineskoj provinciji Hubei krajem prosinca 2019. godine prijavom prvih slučajeva upale pluća nepoznate etiologije, a bolest je vrlo brzo od svoje pojave poprimila pandemijski karakter. Nova virusna bolest postavila je svijetu niz izazova na različitim institucionalnim i upravljačkim razinama, a povezano prije svega s implementacijom mjera u sustavu javnoga zdravstva, civilne zaštite, lokalnom i regionalnom upravljanju, javnom (medijskom) komuniciranju i sl. Globalna zabrinutost svjetskih sila u pogledu neizvjesne ekonomske stabilnosti bila je sasvim neosporna jer su s ubrzanim širenjem bolesti COVID-a 19, posljedice postale vidljive, direktne, neposredne i dugoročne, prije svega u gospodarskim kretanjima, trgovinskoj razmjeni, proizvodnom sektoru, turističkim tokovima i sl. Nasuprot tome, rjeđe se spominju odrazi pandemije na buduće demografske trendove u državama i regijama koje su bilježile najveću smrtnost od COVID-a 19, osobito onima koje su i prije pandemije imale nepovoljna demografska obilježja. Glavni ciljevi ovoga rada jesu pojasniti prostorne razlike i specifičnosti u pojavi i širenju bolesti COVID-a 19 u Hrvatskoj te razmatrati korelaciju pretpandemijskih demografskih obilježja i broja smrtnih slučajeva izazvanih zarazom koronavirusom. Jednostavnije rečeno, nastojat će se odgovoriti na dva osnovna pitanja ; postoje li regionalne (prostorne) razlike ili odstupanja u pojavi i širenju ove zarazne bolesti te jesu li, i u kojoj mjeri, demografsko- prostorne značajke poput gustoće naseljenosti, veličine populacije, prosječne starosti, dobno- spolne strukture i sl. u korelaciji s negativnim (smrtonosnim) ishodima. Analitički pristup temelji se na dostupnim podatcima Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo i Državnoga zavoda za statistiku te ostalih periodičnih publikacija o općim demografskim obilježjima te trendovima kretanja općih i specifičnih stopa mortaliteta u pretpandemijskom i pandemijskom razdoblju kako bi se mogli procijeniti osnovni demografski efekti pandemije COVID-a 19 u Hrvatskoj. Navedenim pristupom moguće je usporediti izravne demografske posljedice pandemije u Hrvatskoj s državama sličnoga demografskoga i tranzicijskoga naslijeđa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija, Interdisciplinarne društvene znanosti
