Naslov
Izvori i prediktori adolescentskog stresa u vrijeme nepovoljnih okolnosti
(Sources and predictors of adolescent stress during adverse circumstances)

Autori
Kožljan, Petra ; Rezo Bagarić, Ines

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
23. Dani psihologije u Zadru - Knjiga sažetaka / - , 2022, 87-87

Skup
23. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 26.05.2022. - 28.05.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
adolescenti, stres, potres, COVID-19
(adolescents, stress, earthquake, COVID-19)

Sažetak
Adolescencija je zahtjevan period odrastanja u kojem uobičajeno na mlade utječu raznovrsni stresori. U proteklom periodu mladi u Hrvatskoj suočavali su se i s dodatnim stresogenim faktorima u vidu pandemije COVID-19 te dva snažna potresa. Cilj ovog rada bio je utvrditi koja su područja života u kojima adolescenti doživljavaju najviše stresa te koji čimbenici adolescenata i njihove okoline predviđaju doživljaj stresa po pojedinim područjima. Provedeno je anketno istraživanje s 353 učenika prvih razreda zagrebačkih srednjih škola, u okviru pilot istraživanja projekta „Međugeneracijski prijenos rizika za mentalno zdravlja adolescenata“ financiranog od Hrvatske zaklade za znanost. Instrumenti korišteni u ovom radu predstavljali su mjere sociodemografskih podataka i iskustava s potresima i bolesti COVID-19, zatim mjere stresa, roditeljskih ponašanja, parentifikacije i samopoimanja. Rezultati ukazuju na to da mladima najveći stres predstavlja školski uspjeh, zatim stres kod kuće i stres zbog vršnjačkog pritiska, stres zbog interakcije s nastavnicima, stres romantičnih veza i naposljetku stres zbog financijskog pritiska. Pritom djevojke i mladi iz četverogodišnjih strukovnih škola i gimnazija izvještavaju o višim razinama doživljenog stresa u većini ispitanih područja. Stres zbog financijskog pritiska prisutniji je kod mladih koji dolaze iz obitelji nižih financijskih mogućnosti te kod mladih koji dolaze iz obitelji koje su doživjele materijalnu štetu uslijed potresa. Kod mladih koji su imali umjerene i teže simptome bolesti COVID-19 bio je izraženiji stres kod kuće. Ženski spol i pohađanje gimnazije značajno objašnjavaju stres od školskog uspjeha. Niže procijenjene financijske mogućnosti, veća nekonzistentnost roditeljskih ponašanja, viša parentifikacija i bolji odnosi s vršnjacima suprotnog spola značajno doprinose stresu kod kuće. Veća nekonzistentnost roditeljskih ponašanja, lošije samopoimanje tjelesnog izgleda i lošiji odnos s vršnjacima istog spola značajno doprinose stresu zbog vršnjačkog pritiska. U izlaganju će biti raspravljene praktične implikacije nalaza te će se dati smjernice za buduća istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Socijalne djelatnosti

POVEZANOST RADA