Naslov
Suvremena slika hrvatskoga jezika u budimpeštanskim obrazovnim ustanovama
(Contemporary view on Croatian Language in the Educational System of the City of Budapest)

Autori
Brnada, Paula ; Lasić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Suvremena promišljanja o usvajanju i učenju hrvatskoga jezika

Urednik/ci
Aladrović Slovaček, Katarina

Izdavač
Alfa

Grad
Zagreb

Godina
2022

Raspon stranica
135-167

ISBN
978-953-364-414-1

Ključne riječi
jezik Hrvata u Mađarskoj, hrvatski kao nasljedni jezik, hrvatski kao nastavni jezik, budimpeštanski obrazovni sustav, očuvanje jezika
(language of Croatians in Hungary, Croatian as a heritage langugae, Croatian language as the language of instruction, educational system of Budapest, language preservation)

Sažetak
Povijesne su okolnosti dovele do višestoljetne povezanosti Hrvata i Mađara. Prošli su kroz povijest odnosa i veza brojne civilizacijske, političke i jezične sukobe da bi došli do suradnje kakvu danas imaju. Temelji se njihovih današnjih dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa zasnivaju i na odnosu prema manjinama i manjinskim etničkim skupinama u dvjema državama. Prava mađarske manjine u Republici Hrvatskoj uređena su nizom zakonskih rješenja, a isto se može potvrdi promotri li se položaj zajednice Hrvata u Mađarskoj. Hrvati, naime, imaju, kao i Mađari u Republici Hrvatskoj, osigurana prava i slobodno brinu o svojoj kulturi, običajima i jeziku. U radu je fokus usmjeren na jezik te se cilj prikazati (o)čuvanje hrvatskoga jezika u domeni rada i organizacije odgojno-obrazovnih ustanova na hrvatskome jeziku. Središte je istraživanje glavni mađarski grad Budimpešta do se ostala mjesta, općine i prostori na kojima živi hrvatska manjina neće posebno istraživati. Uzimaju se u promatranje budimpeštanske ustanove u kojima se cjelokupna ili dio nastave i aktivnosti odvija na hrvatskome jeziku. To su: (1) hrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija i đački dom u Budimpešti (pokratom HOŠIG) i (2) Odsjek slavistike pri Filozofskome fakultetu Sveučilišta Lóránta Eötvösa u Budimpešti (pokratom ELTE). Kroz promatranje se njihovoga rada žele opisati karakteristike hrvatskoga jezika u nastavi i kako se čuva hrvatski kao nasljedni jezik. Istraživanje hrvatskoga kao jezika nastave i kao nasljednoga jezika na primjeru grada Budimpešte može se uzeti kao referentna baza sa smjernicama (eng. guidlines) za šira istraživanja u budućnosti jer su takva istraživanja danas nužna krene li se od činjenice o promijenjenome statusu i položaju hrvatskoga jezika općenito izvan granica Republike Hrvatske u posljednjih nekoliko desetljeća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA