Naslov
Budućnost ugodnog stanovanja 2022.
(The future of comfortable housing in 2022.)

Autori
Brmbota, Sara ; Čičak, Gabrijela ; Đurinić, Monika ; Forgić, Klara ; Galović, Domagoj ; Mravunac, Ivona ; Plavetić, Lucija ; Kruna Ramsay, Andra ; Šepuka, Marin ; Vukadin, Jelena ; Ulrich Grgas, Asunta

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, rektorova nagrada

Godina
2022

Ključne riječi
Studentska konferencija, Vizije budućnosti, Inovativna rješenja, Budućnost ugodnog stanovanja, SUPEUS
(Student conference, Visions of the future, Innovative solutions, The future of comfortable housing, SUPEUS)

Sažetak
Konferencija „Budućnost ugodnog stanovanja“ organizirana je svake godine od osnutka Udruge 2011. te je i tijekom pandemije održan kontinuitet iako su posljednje dvije konferencije u svibnju 2020. godine i u travnju 2021. godine bile održane u on-line formatu. Ove godine je, uz poštivanje epidemnioloških mjera, projekt proveden uživo, 12.3.2022. na Fakultetu Elektrotehnike i Računarstva. Uvodni govor konferencije održao je prof. dr. sc. Hrvoje Pandžić, profesor sa Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER). Na konferenciji je prisustvovalo 90 polaznika, 86 studenata i 4 profesora koji blisko surađuju s Udrugom. Konferencija BUS 2022. podijeljena je u tri bloka pod zajedničkim nazivom „Vizije budućnosti“. Prvi blok, „Inovativna rješenja“, otvorio je Ljubomir Pozder iz Udruge Primijenjenih Tehničkih Znanosti (UPTZ) iz Rijeke te objasnio kako današnji brodovi imaju problematičan omjer emitiranog CO2 po toni, kako su peti najveći zagađivači okoliša te da svjetska brodska flota godišnje u atmosferu emitira 1.12 milijardi tona CO2 (7.5% ukupne svjetske emisije). Pomorski transport time predstavlja jedan od ključnih mjesta na kojima se mogu implementirati nove, ekonomski i ekološki prihvatljive tehnologije transporta. Na predavanje se nadovezao dr. sc. Josip Zdenković, dipl. ing. iz tvrtke Schrack Technik d.o.o., koji je održao predavanje o primjeni LFP baterija u plovilima jer je litijeva baterija trenutačno najbolji izbor baterije u plovilima. U predavanju i radu bila je opisana realizacija sustava razvoda energije oko litijeve baterije u komercijalnom, domaćem, osam metarskom, novoizgrađenom plovilu Šibenik 800. Prvi blok predavanja završio je Karlo Valentin Cihlar, član FSB Racing team-a, s detaljnim objašnjenjem rada bespilotnog trkaćeg automobila, od konceptualne faze pa sve do proizvodnje i testiranja. Drugi blok predavanja, „Pametna budućnost“, otvorio je dr. sc. Julije Domac iz Regionalne Energetske Agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) te nam u svom predavanju detaljno odgovorio zašto zgrade trebaju biti u fokusu energetske tranzicije. U idućem predavanju prof. dr. sc. Hrvoje Pandžić, profesor s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) pojasnio nam je kako se mijenja paradigma elektroenergetskog sustava u smislu potrošnje i proizvodnje. Danas se potrošnja sve više prilagođava proizvodnji te nam je objasnio zašto je to tako. Treće predavanje u drugom bloku održao je Aleksei Kondratenko, doktorand na Sveučilištu Politecnico di Milano. Njegovo predavanje bilo je fokusirano na opasnost i regulaciju emisije CO2 prilikom proizvodnje materijala. Posljednje predavanje bloka održala je Anđelka Toto-Ormuž iz tvrtke Rockwool Adriatic d.o.o. te se svojim predavanjem nadovezala na prethodno predavanje. Kako su zgrade jedan od najvećih onečišćivača i više od 2/3 njih su energetski neučinkovite, pitanje „Možemo li biti uspješni u našim ciljevima dekarbonizacije?“ u velikoj mjeri ovisi o zgradama i o našem odnosu prema njima. Posljednji blok predavanja, „Od ideje do realizacije“, otvorio je mr. sc. Nikola Tonković iz tvrtke Vertiv d.o.o. te održao predavanje o osnovnim projektnim zahtjevima za data centre i korištenju energije u data centrima. Iduće predavanje održao je Gianmarco Ćurčić Baldini, dipl. ing. arh., direktor Baldini Studija te nas upoznao sa sustavom BIM. BIM označava uporabu digitalnog prikaza građevine za olakšanje procesa projektiranja, izgradnje i upravljanja na osnovu kojeg se formira pouzdana osnova za donošenje odluka te je time sustav koji donosi nove procese i tehnologije. Posljednje predavanje, o obnovi lokacije bivše tvornice Gredelj, održao je Marko Dabrović, dipl. ing. arh., jedan od osnivača arhitektonskog studija 3LHD. Ukazao je na važnost ovog prostora za grad Zagreb te pokazao mogućnosti uređenje ovog prostora kao priliku da se riješi jedan od najvećih urbanističkih problema Zagreba – nepovezanost sjevera i juga, koji su zbog željezničke pruge spojeni u samo tri točke. Urbanističko rješenje bloka je samo okvir za buduće arhitekte pojedinih zgrada, čija će različita rješenja pridonijeti vizualnoj raznolikosti kvarta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Elektrotehnika, Građevinarstvo, Strojarstvo, Temeljne tehničke znanosti

POVEZANOST RADA