Naslov
Milićevićeva jezična politika naspram službene austro-ugarske jezične politike u Bosni i Hercegovini
(Milićević's language policy versus the official Austro-Hungarian language policy in Bosnia and Herzegovina)

Autori
Baković, Matijas

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Znanstveno-stručni skup "150. obljetnica osnutka prve hrvatske tiskare i pojave nakladništva u Hercegovini (Tiskara katoličkog poslanstva u Hercegovini – Typographia Missionis Chatolicae in Hercegovina 1872.)"

Mjesto i datum
Mostar, Bosna i Hercegovina, 24.10.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
Franjo Milićević, jezična politika, Austro-Ugarska Monarhija, pravopis, Bosna i Hercegovina
(Franjo Milićević, language policy, Austro-Hungarian Monarchy, orthography, Bosnia and Herzegovina)

Sažetak
Neriješena jezična i pravopisna situacija u Bosni i Hercegovini prenijela se iz Osmanskoga Carstva i u Austro-Ugarsku Monarhiju. Iako je Austro-Ugarska nakon zauzeća Bosne i Hercegovine uvela latinicu kao glavno pismo i morfonološki pravopis u novinstvu i školstvu, zadržala je i paralelnu uporabu ćiriličnoga pisma i fonološkoga pravopisa pa se tako nastavila jezična i pravopisna dvojnost u novoj pokrajini. Ključnom godinom u pravopisnim previranjima u Bosni i Hercegovini pokazala se 1883. kada Zemaljska vlada odlučuje riješiti pravopisni problem u školskim udžbenicima. Nakon što se sudionici sazvanoga jezičnoga povjerenstva nisu uspjeli dogovoriti kojim pravopisom tiskati buduće knjige u BiH, Vlada se odlučuje za uvođenje fonološkoga pravopisa čime je promijenila svoju dotadašnju jezičnu politiku. Iste te godine Franjo Milićević, nakon dvije godine čekanja, dobiva dopusnicu za izdavanje svojih novina u Mostaru pa se uskoro iz tiska pojavljuje Hercegovački bosiljak. U izlaganju će se usporediti jezična politika Milićevićevih novina (Hercegovački bosiljak, Novi hercegovački bosiljak, Glas Hercegovca) sa službenom jezičnom politikom austro-ugarske vlasti od 1883. do 1890. godine kada iz tiska izlazi Gramatika bosanskoga jezika kao vrhunac te politike. Vidjet će se koliko Milićević slijedi tu novu politiku, a koliko i u čem odskače od nje. Budući da je Milićević još za vrijeme osmanske vlasti objavio Pravopis za nižje učione katoličke u Hercegovini, jasno je da je do pokretanja svojih novina imao izražen jezični stav pa će i to trebati uzeti u obzir prilikom usporedbe sa službenom jezičnom politikom. Naravno da će se u obzir uzeti i jezični pogledi pojedinih suradnika tih novina, ali i borbe filoloških škola u tadašnjoj Hrvatskoj, posebice sukob zagrebačke filološke škole i hrvatskih sljedbenika Vuka Stefanovića Karadžića i Đure Daničića. Također, trebat će uzeti u obzir i odjeke tih filoloških sukoba u BiH jer se njihove posljedice vide već na sjednicama jezičnoga povjerenstva u BiH te u prvim tiskanim školskim udžbenicima za područje BiH.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest, Kroatologija

POVEZANOST RADA