Naslov
Analiza podataka o utjecaju tjelesne aktivnosti na određivanje prolaktina
(Analysis of data on the influence of physical activity on prolactin determination)

Autori
Drenški, Valentina ; Somborac Bačura, Anita ; Marijančević, Domagoj

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Biochemia Medica / Pašalić, Daria - Zagreb : Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM), 2022, S98-S99

Skup
10. kongres Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu = 10th Congress of the Croatian Society of Medical Biochemistry and Laboratory Medicine

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.09.2022. - 01.10.2022

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
fizička aktivnost, predanalitika, prolaktin
(physical activity, preanalytics, prolactin)

Sažetak
Uvod: Prema većini istraživanja tjelesna aktivnost naglo povećava koncentraciju prolaktina. Cilj ovog rada bio je ispitati postoji li statistički značajna razlika u koncentraciji prolaktina neposredno nakon tjelesne aktivnosti u odnosu na koncentracije prolaktina nakon 20 i 30-minutnog mirovanja. Dodatan cilj bio je utvrditi značajnost razlike u ponovljenim mjerenjima koncentracije prolaktina nakon 20-minutnog mirovanja u odnosu na koncentraciju prolaktina nakon 30-minutnog mirovanja. Materijali i metode: U istraživanju je dobrovoljno sudjelovao 21 ispitanik odrasle dobi. Od ispitanika se tražilo da prije dolaska na vađenje krvi hodaju 15-30 minuta ili dođu biciklom. Nakon dolaska ispitanicima je krv uzorkovana tri puta: prvi put odmah nakon dolaska, drugi put nakon 20- minutnog mirovanja, a treći put nakon 30-minutnog mirovanja. Za određivanje koncentracije prolaktina u serumu koristila se metoda elektrokemiluminiscencije (ECLIA) prema sendvič principu na automatskom analizatoru Cobas e 801 (Roche Diagnostics, Basel, Švicarska). Statistički značajne razlike u koncentracijama prolaktina ispitane su Wilcoxonovim parnim testom, P<0.05 se smatrao statistički značajnim. Rezultati: Utvrđeno je da je koncentracija prolaktina neposredno nakon tjelesne aktivnosti veća u odnosu na koncentracije prolaktina nakon 20 i 30-minutnog mirovanja (P=0.014 te P=0.007). Daljnji rezultati pokazali su da je mirovanje u trajanju od 20 minuta doprinijelo stabilizaciji koncentracije prolaktina koja je statistički značajno različita u odnosu na koncentraciju prolaktina nakon 30-minutnog mirovanja (P=0.006). Međutim, kako se radi o gotovo jednakim medijanima koncentracije prolaktina koje nisu klinički značajno različite (386 vs. 388 mIU/L), možemo zaključiti kako su dva protokola mirovanja izazvala identičan predanalitički učinak i mogu se jednakovrijedno primjenjivati. Zaključak: S obzirom na dobivene rezultate, tj. povišene koncentracije prolaktina u prvoj točki mjerenja (odmah po dolasku u laboratorij) u odnosu na koncentracije nakon mirovanja, zaključujemo da je cijeli postupak mirovanja prije uzorkovanja krvi za određivanje koncentracije prolaktina apsolutno opravdan i da tjelesna aktivnost uzrokuje lažno povišene rezultate.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Farmacija

POVEZANOST RADA