Pregled bibliografske jedinice broj: 1225031
Mitonimi u hrvatskoj i slavenskoj onomastici u kontekstu mitologije
Mitonimi u hrvatskoj i slavenskoj onomastici u kontekstu mitologije // Cetinjski filološki dani III / Vujović, Novica (ur.).
Cetinje: Fakultet za crnogorski jezik i književnost – Cetinje ; University of Kansas, 2022. str. 101-116 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1225031 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mitonimi u hrvatskoj i slavenskoj onomastici u
kontekstu mitologije
(Mythonyms in Croatian and Slavic onomastics in
context of mythology)
Autori
Dragić, Helena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Cetinjski filološki dani III
/ Vujović, Novica - Cetinje : Fakultet za crnogorski jezik i književnost – Cetinje ; University of Kansas, 2022, 101-116
ISBN
978-9940-40-076-7
Skup
Cetinjski filološki dani III
Mjesto i datum
Cetinje, Crna Gora, 02.03.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
mitologija, mitonimi, vile, Mokoš, Veles, Lada, Ljeljo, Kabila.
(mythology, mythonyms, fairies, Mokoš, Veles, Lada, Ljeljo, Cybele.)
Sažetak
U radu se definiraju mitonimi te interpretiraju u hrvatskom i sveslavenskom kontekstu kao i kod baltičkih naroda. Najčešća mitska bića u hrvatskoj i slavenskoj mitologiji su: vile, Mokoš (Mukoš), Veles, Perun, Lada, Ljeljo, Kabila. Najviše je mitonima nazvano po vilama. Vile su bile darežljive pa je svaka od njih u naselju Potoci kod Mostara dala po jedan potok. Svi ti potoci tekli su prema Neretvi. Međutim, kako su ljudi bili nezahvalni potoci su presušili, ali je ostalo ime naselja. U mnogim mjestima narod spominje Viline pećine. Kod Mostara se nalazi Vilina kosa i Vilino polje. Narod još uvijek pripovijeda kako vile plešu kola na livadama, a iza njih ostaje polumodar krug na travi. Predaje o vilama pripovijedaju se kao memorati. U planini Žabi u jugoistočnoj Hercegovini nalaz se Viline ploče. Pripovijeda se da vile preko užeta s planine Žabe odlaze na planinu Velež. U praslavenskoj i sveslavenskoj mitologiji božica Mokoš je domaćica i vladarica Perunova dvora. U slavenskoj i baltičkoj mitologiji mnogi toponimi baštine ime prema božici Mokoš. Nastanak imena Velež vezuje se uz slavenskoga boga Velesa koji je gospodar stoke, bogatstva, gospodar tamnih i vlažnih šuma te zmaja i zmije kao i mahastoga i kosmatoga medvjeda. u slavenskoj je mitologiji darovatelj svake dobrobiti i blaga. Veles i Perun u slavenskoj mitologija dva su suprotstavljena božanstva koja su u vječnom sukobu. Perun je svijetli bog koji obitava u vrhu Drveta života, a Veles je bog koji vlada u korijenu, zaštitnik pastira i stoke. Naziva se i „vlažni” bog pa u slavenskim zemljama uzvišenja nose imena po Perunu dok su niži predjeli uvijek povezani s Velesom. Među čestim slavenskim božanstvima je božica Lada i njen sin Ljeljo. Lada je bila božica proljeća, mladosti, ljepote i plodnosti, a njezin sin Ljeljo bog ljubavi. Više je toponima koji su nazvani po božici Ladi i njezinom sinu Ljelji. Oronim Kobilovača svoj naziv baštini prema grčkoj božici Kibeli koja je bila zaštitnica konja. Mitonimskoga podrijetla su i: Kapića avlija, Trijebanj, Udno polje, Udora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
