Naslov
Neke odrednice i korelati uspješnosti u zadatku ''lice u gomili''
(Some determinants and correlates of the efficiency in the „face in the crowd“ task)

Autori
Lešić, Vedran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za psihologiju

Mjesto
Zadar, Hrvatska

Datum
29.02

Godina
2012

Stranica
94

Mentor
Ćubela Adorić, Vera

Ključne riječi
facijalna ekspresija ; prepoznavanje emocija ; zadatak prepoznavanja lica u gomili ; Inventar socijalnih vještina
(facial expression ; emotion recognition ; The Face in the Crowd task ; Social skills inventory)

Sažetak
Facijalne ekspresije emocija predstavljaju važan element neverbalne komunikacije. Prijašnja istraživanja pokazala su da brza detekcija ekspresija prijetnje ima očitu adaptivnu vrijednost. Unutar ovog evolucijskog okvira, Hansen i Hansen (1988) su razvili eksperimentalni postupak nazvan “lice u gomili” u kojoj sudionici imaju zadatak naći lice koje se razlikuje u matrici ostalih identičnih lica. U ovom istraživanju ispitana je uspješnost detekcije (vrijeme prepoznavanja i točnost detekcije) shematskih ciljnih lica četiriju osnovnih emocija (srdžba, strah, tuga i sreća) u različitim gomilama lica (neutralna, srdita, sretna, tužna i uplašena) s obzirom na oblik matrice (pravilan, nepravilan i kružni). Također, istražena je povezanost uspješnosti sudionika u zadatku “lice u gomili” s rezultatom na različitim subskalama Inventara socijalnih vještina. Rezultati su pokazali značajno brže prepoznavanje facijalne ekspresije straha kao ciljnog lica u odnosu na druge facijalne ekspresije dok je facijalna ekspresija tuge bila najsporije prepoznata. Osim toga, oblik matrice pokazao se značajnim za uspješnost prepoznavanja različitih facijalnih ekspresija. Konkretno, vrijeme prepoznavanja različitih ciljnih lica u neutralnoj gomili lica bilo je značajno brže kod nepravilnog oblika matrice dok je točnost prepoznavanja bila viša kod pravilnog oblika matrice. Nadalje, kod analize srdite gomile dobiven je tzv. efekt inferiornosti srdžbe koji se odnosi na neefikasno prepoznavanje različitih ciljnih lica u srditoj gomili lica i to posebno kod nepravilnog oblika matrice. Također, važno je naglasiti da je dobiven mali broj značajnih korelacija što se može objasniti razlikama eksperimentalnih i upitničkih postupaka prikupljanja podataka. Generalno, dobivene su negativne korelacije između vremena prepoznavanja ciljne ekspresije sa subskalama emocionalne i socijalne osjetljivosti dok su sa ostalim subskalama dobivene pozitivne korelacije. Treba, međutim, napomenuti da se dobiveni rezultati moraju tumačiti s određenom dozom opreza zbog korištenja shematskih podražaja u ovom eksperimentu pa bi bilo važno provjeriti ove postavke i s realnim slikama ekspresija. Zato bi buduća istraživanja trebala posvetiti više pažnje funkcijama pojedinih facijalnih ekspresija kao i povećanju ekološke valjanosti cjelokupne paradigme.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA