Pregled bibliografske jedinice broj: 1224996
Tradicijske priče o hercegu Stipanu Vukčiću Kosači
Tradicijske priče o hercegu Stipanu Vukčiću Kosači // Cetinjski filološki dani III / Vujović, Novica (ur.).
Cetinje: Fakultet za crnogorski jezik i književnost – Cetinje ; University of Kansas, 2022. str. 117-137 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1224996 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tradicijske priče o hercegu Stipanu Vukčiću Kosači
(Traditional stories about duke Stipan Vukčić Kosača)
Autori
Dragić, Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Cetinjski filološki dani III
/ Vujović, Novica - Cetinje : Fakultet za crnogorski jezik i književnost – Cetinje ; University of Kansas, 2022, 117-137
ISBN
978-9940-40-076-7
Skup
Cetinjski filološki dani III
Mjesto i datum
Cetinje, Crna Gora, 02.03.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
herceg Stjepan Vukčić Kosača, tradicijske priče, povijest, Hercegovina, Dubrovnik, Herceg Novi.
(duke Stjepan Vukčić Kosača, traditional stories, history, Herzegovina, Dubrovnik, Herceg Novi.)
Sažetak
Herceg Stjepan Vukčić Kosača (Kosača kod Foče, 1405. - Herceg Novi, 1466.) naslijedio je 1435. godine od svog strica Sandalja Hranića Hum, Podrinje, dio Zete, Krajinu (Makarsku) i Poljica. Ženio se tri puta. Prva mu je žena Jelena, kći Balše III ; druga je bila parmska plemkinja Barbara de Raugo, a treća Cecilija iz Senja. U prvom je braku imao kćeri Katarinu, buduću bosansku kraljicu, i Maru te sinove Vladislava (Ladislava) i Vlatka. Treći sin Stjepan rođen je u braku s Barbarom de Raugo. Stjepan je nakon očeve smrti iz nepoznatih razloga prešao na islam i ostvario blistavu karijeru. Stjepan (Ahmet) Hercegović bio je sedam godina veliki vezir. Herceg Stipan 1448. godine se prozvao hercegom i od tada se Hum zove Hercegovina. S Dubrovčanima je zaratio 1450. godine. Živio je razuzdanim životom. Doveo u dvor pohotnu Firetinku zbog koje ga je napustila žena Jelena, obljubio sinovu nevjestu zbog čega je sin (Vladislav) zaratio protiv njega. Prešao s bogumilstva na katoličanstvo. O hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači narod i danas pripovijeda mnoge priče. Tridesetak suvremenih zapisa tradicijskih priča u radu interpretira se u povijesnom te etnološkom i antropološkom kontekstu. U tim pričama prepleću se povijesni i mitski elementi. Ključne riječi: herceg Stjepan Vukčić Kosača, tradicijske priče, povijest, Hercegovina, Dubrovnik, Herceg Novi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Povijest
Napomena
Zbornik se indeksira KU Scholar Works
