Pregled bibliografske jedinice broj: 1224867
RAZLIKA U KEMIJSKOM PROFILU HIDRODESTILATA ALGE Halopteris scoparia S OBZIROM NA LOKACIJU RASTA
RAZLIKA U KEMIJSKOM PROFILU HIDRODESTILATA ALGE Halopteris scoparia S OBZIROM NA LOKACIJU RASTA, 2022., diplomski rad, diplomski, Kemijsko-tehnološki fakultet (Odsjek za kemiju), Split
CROSBI ID: 1224867 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
RAZLIKA U KEMIJSKOM PROFILU HIDRODESTILATA ALGE
Halopteris scoparia S OBZIROM NA LOKACIJU RASTA
(DIFFERENCE IN THE CHEMICAL PROFILE OF ALGA
Halopteris scoparia HYDRODISTILLATES WITH REGARD
TO THE GROWTH LOCATION)
Autori
Baranović, Lucija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Kemijsko-tehnološki fakultet (Odsjek za kemiju)
Mjesto
Split
Datum
15.09
Godina
2022
Stranica
46
Mentor
Jerković, Igor
Neposredni voditelj
Radman, Sanja
Ključne riječi
makroalge, hidrodestilacija, isparljivi spojevi, plinska kromatografija sa spektrometrijom masa
(macroalgae, hydrodistillation, volatile compounds, gas chromatography with mass spectrometry)
Sažetak
Alge su višestanični autotrofni fotosintetski organizmi. Osnovna podjela je na mikro i makroalge. Osim navedene podjele, alge se dijele prema dominirajućem pigmentu na: zelene (Chlorophyta), crvene (Rhodophyta) i smeđe (Phaeophyta). Smeđe alge sadrže karotenoid fukoksantin koji prekriva zelenu boju klorofila i daje im karakterističnu boju. Pričvršćene su na podlogu (bentos) npr. kamenja, stijene ili pak druge alge. Halopteris scoparia (Linnaeus) Sauvageau, 1904 je smeđa alga. Raste u širokom temperaturnom rasponu na području diljem Europe, Baltika (sjeverna granica distribucije) te Nigerije (južna granica distribucije). H. scoparia svoju primjenu pronalazi u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji i ekologiji. Analizom provedenom na svježim i suhim uzorcima H. scoparia sa dvije lokacije uočena je razlika u kemijskom profilu isparljivih spojeva s obzirom na lokaciju rasta. Isparljivi spojevi izolirani su metodom hidrodestilacije i analizirani plinskom kromatografij om sa spektrometrijom masa. Usporedbom dobivenih podataka kemijskog profila uočena je razlika u sadržaju alifatskih nezasićenih i zasićenih spojeva, derivata benzena, terpena i derivata klorofila. Uzorci H. scoparia s područja obale otoka Čiovo bogatiji su alifatskim nezasićenim spojevima (42, 06%, svježe ; 36, 82%, suho) od uzoraka s područja Zadar, Punta Bajlo (28, 87%, svježe ; 23, 03%, suho). Također, razlika u kemijskim profilima uočava se kod zastupljenosti derivata klorofila. U uzorku s područja Zadar, Punta Bajlo zastupljenost navedenih spojeva bila je gotovo dvostruko veća (19, 13%, svježe ; 14, 03%, suho) nego u uzorku s područja obale otoka Čiovo (7, 89%, svježe ; 11, 72%, suho). Na osnovu provedenog istraživanja može se zaključiti da lokacija rasta utječe na kemijski profil alge H. scoparia.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Kemijsko-tehnološki fakultet, Split