Pregled bibliografske jedinice broj: 1224807
Molekularne metode prikladne za utvrđivanje kimerizma nakon transplantacije krvotvornih matičnih stanica
Molekularne metode prikladne za utvrđivanje kimerizma nakon transplantacije krvotvornih matičnih stanica, 2022., diplomski rad, diplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1224807 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Molekularne metode prikladne za utvrđivanje
kimerizma nakon transplantacije krvotvornih
matičnih stanica
(Molecular methods of choice for chimerism monitoring
after hematopoietic stem cell transplantation)
Autori
Jančin, Jana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
27.09
Godina
2022
Stranica
69
Mentor
Grubič, Zorana
Ključne riječi
PCR-STR, qPCR, informativni lokusi
(PCR-STR, qPCR, informative loci)
Sažetak
Uspjeh transplantacije krvotvornih matičnih stanica (TKM) procjenjuje se analizom statusa kimerizma odnosno, udjela primateljevih stanica u uzorku bolesnika nakon TKMS. Cilj istraživanja bio je usporediti dvije molekularne metode u praćenju kimerizma: metodu umnažanja kratkih uzastopnih ponavljanja DNA lančanom reakcijom (PCR-STR) i metodu lančane reakcije polimerazom u stvarnom vremenu (qPCR) u svrhu određivanja pouzdanosti, osjetljivosti i preciznosti metoda ovisno o omjeru primateljevih i davateljevih stanica u uzorku bolesnika nakon TKMS. Istraživanje je obuhvatilo 12 parova primatelj-davatelj te sveukupno 42 uzorka kimera u kojima je udio primateljevih stanica bio u rasponu od 10-90%. Od 21 analiziranog lokusa STR, najinformativnijima su se pokazali lokusi D13S797, D18S976 i D21S1442, dok je među 30 biljega qPCR za daljnu analizu su najčešće upotrebljavani biljezi KMR040 i KMR050. Raspon dobivenih vrijednosti za udio primateljevih stanica su u prosjeku bio je manji za lokuse STR nego raspon dobiven analizom biljega qPCR. Istraživanje je pokazalo da je metoda qPCR manje pouzdana od metode PCR-STR u određivanju udjela primateljevih stanica kod bolesnika s >10% udjela vlastitih stanica u uzorku nakon TKMS. Zaključno, metoda PCR-STR je bolji izbor za praćenje kimerizma kod bolesnika s visokim udjelom primateljevih stanica.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Temeljne medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb,
Klinički bolnički centar Zagreb
Profili:
Zorana Grubić
(mentor)