Pregled bibliografske jedinice broj: 1224031
Socijalna ulaganja Republike Hrvatske u djecu i obitelj u europskom kontekstu.
Socijalna ulaganja Republike Hrvatske u djecu i obitelj u europskom kontekstu. // Šesti hrvatski socijalni tjedan: Demografija – iseljavanje – migracije
Zagreb, Hrvatska, 2021. (pozvano predavanje, domaća recenzija, ostalo, znanstveni)
CROSBI ID: 1224031 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Socijalna ulaganja Republike Hrvatske
u djecu i obitelj
u europskom kontekstu.
(Social investments of the Republic of Croatia in
children and families in the European context.)
Autori
Babić, Zdenko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, ostalo, znanstveni
Skup
Šesti hrvatski socijalni tjedan: Demografija – iseljavanje – migracije
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.10.2021. - 23.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
obitelj, djeca, obiteljske naknade, socijalna ulaganja
(family, children, family benefits, social investments)
Sažetak
Pandemija Covida 19 je u vidu povećane smrtnosti dodatno zaoštrila ionako negativne demografske trendove u Hrvatskoj te je uslijed povećane smrtnosti uzrokovala još intenzivniji prirodni pad ukupnog broja stanovnika u Hrvatskoj. Tako je 2020. godine prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku prirodni pad stanovnika iznosio više od 20.000 ljudi i bio najveći od Hrvatske neovisnosti. Sa druge strane dugo najavljivana (još od 2017 godine) demografska strategija još uvijek nije izrađena i predstavljena javnosti. Određene obiteljske naknade kao primjerice dječji doplatak nisu mijenjane zadnjih petnaestak godina. Dohodovni cenzus koji se još uvijek primjenjuje u hrvatskom sustavu dječjeg doplatka je istina mijenjan 2018. godine ali je i danas prenisko postavljen pa čak i obitelji koje su u financijski izazovnom položaju nemaju pravo na dječji doplatak u Hrvatskoj. Sa treće strane nositelji političke odgovornosti nominalno obiteljsku i demografsku politiku stavljaju na vrh nacionalnih prioriteta, no opći dojam je da se radi više o deklarativnim opredjeljenjima koja nisu rezultirala značajnim unapređenjima obiteljske i demografske politike. Cilj ovog rada je analizirati trendove ukupnih ulaganja u obiteljsku politiku i djecu u Hrvatskoj i navedene trendove komparirati sa zemljama Europske unije. Posebice će biti stavljen naglasak na detaljniju usporedbu s pozitivnim Poljskim iskustvom, koja je 2016 godine uvela univerzalni dječji doplatak poznat pod nazivom ' 500+ obitelj' te od tada svako dijete u Poljskoj bez obzira na socio-ekonomsku situaciju obitelji dobiva mjesečno 500 zlota što je protuvrijednost 110 eura (825 kuna). Poljska je tako relativno brzo prošla put od zemlje koja je po izdavanjima za obiteljsku politiku 2014. godine bila na dnu Europske unije ( čak i iza Hrvatske), do zemlje koja je 2017 godine ušla u krugu EU zemalja koje najviše izdvajaju za obiteljsku politiku. Poljski primjer je dobar za Hrvatsku, jer svjedoči da je moguće ' prijeći sa riječi na djela' . Samo ako se obitelj na razini Vlade stavi u središte nacionalnih prioriteta moguće je bitno povećati i ulaganja u obitelj i dječju dobrobit bez kojih je iluzorno očekivati ' demografsku revitalizaciju' u Hrvatskoj.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Socijalne djelatnosti