Pregled bibliografske jedinice broj: 1223711
"Nas nitko niš' ni' pital": Medijske reprezentacije slučaja pokušaja uspostave prihvatilišta za tražitelje azila kod Petrinje
"Nas nitko niš' ni' pital": Medijske reprezentacije slučaja pokušaja uspostave prihvatilišta za tražitelje azila kod Petrinje // Revija za sociologiju, 52 (2022), 2; 153-181 doi:10.5613/rzs.52.2.1 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1223711 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
"Nas nitko niš' ni' pital": Medijske
reprezentacije slučaja pokušaja uspostave
prihvatilišta za tražitelje azila kod Petrinje
(“Nobody Asked Us a Thing”: Media Representations
of the
Attempt to Establish an Accommodation Centre for
Asylum Seekers near Petrinja)
Autori
Popović, Helena ; Župarić-Iljić, Drago ; Kardov, Kruno
Izvornik
Revija za sociologiju (0350-154X) 52
(2022), 2;
153-181
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
mediji, medijske reprezentacije, migracije, azil, sekuritizacija
(media, media representations, migration, asylum, securitization)
Sažetak
U radu se analiziraju medijske reprezentacije migranata s posebnim fokusom na slučaj pokušaja uspostave prihvatilišta za tražitelje azila u naselju Mala Gorica kod Petrinje. Kretanja prisilnih migranata kroz zemlje na balkanskoj ruti nakon zatvaranja Balkanskog koridora stavljaju države u regiji u izazovnu poziciju upravljanja migracijama, te eventualne organizacije i provedbe prihvata i integracije za one koji su u potrebi za međunarodnom izbjegličkom zaštitom ili kojima je ona odobrena. Odabir lokacije i izgradnja ili adaptacija smještajnih objekata, tj. prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite (azila), često mogu biti mjesta otpora i protesta lokalnog stanovništva zbog odluka vlasti da upravo u njihovoj sredini uspostavi objekt tog tipa i namjene. U procesu informiranja građana i zauzimanja stavova prema “drugima”, mediji igraju važnu ulogu budući da, uz druge društvene aktere na pozicijama moći, dominantno (su)oblikuju javni diskurs. Korištenjem kvalitativne analize sadržaja medijskih članaka objavljenih od studenoga 2018. do svibnja 2019. godine (N=52) – i temeljene na pristupu analizi dokumenata Altheidea i Schneidera (2017) – identificirani su diskursi, teme i okviri koji pridonose razumijevanju medijske reprezentacije spomenutog fenomena. Prema analizi argumentacije različitih aktera identificirane su tri teme: odnos žrtve i nasilnika, odnos vlasti i naroda te odnos između “centra” (Zagreb) i “periferije” (Petrinja) – sve tri, u različitim varijacijama, upućuju na problem nejednakosti, odnosno dominacije i subordinacije. Nastavno na njih, identificirana su dva dominantna medijska okvira u izvještavanju: diskurzivna konstrukcija migranata kao društveni problem i sukob kao konstitutivna relacija između društvenih aktera. Taj tip istraživanja omogućuje kritičko promišljanje načina na koji mediji reprezentiraju marginalizirane društvene skupine poput tražitelja azila, što onda potencijalno omogućuje i promjenu tih reprezentacija u javnoj sferi, i to na načine koji bi pridonijeli stvaranju društvenih preduvjeta za inkluzivni i humani tretman marginaliziranih skupina.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Interdisciplinarne društvene znanosti
Napomena
U radu je korištena baza podataka izrađena za
potrebe provedbe istraživanja autora za Ured za
ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade
Republike Hrvatske u sklopu projekta Include –
Međuresorna suradnja u osnaživanju državljana
trećih zemalja sufinanciranog iz EU Fonda za azil,
migracije i integraciju.
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus