Pregled bibliografske jedinice broj: 1223611
Kapitalni zahtjevi kao ključna odrednica kreditnog rasta: dokazi za Hrvatsku
Kapitalni zahtjevi kao ključna odrednica kreditnog rasta: dokazi za Hrvatsku // Zbornik radova sa znanstvenog skupa „Financije u svijetu punom izazova" / Družić, Gordan ; Šimurina, Nika (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Odsjek za ekonomska istraživanja (Znanstveni skupovi svezak 16) i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2021. str. 137-160 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1223611 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kapitalni zahtjevi kao ključna odrednica kreditnog
rasta: dokazi za Hrvatsku
(Capital requirements as a key factor of credit
growth: evidence for Croatia)
Autori
Kundid Novokmet Ana ; Vasić, Anamarija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova sa znanstvenog skupa „Financije u svijetu punom izazova"
/ Družić, Gordan ; Šimurina, Nika - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Odsjek za ekonomska istraživanja (Znanstveni skupovi svezak 16) i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2021, 137-160
ISBN
978-953-347-410-6
Skup
XIX. Interkatedarski skup Katedri za financije: Financije u svijetu punom izazova
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.10.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kapitalni zahtjevi, kreditni rast, bankovna regulacija, Hrvatska
(capital requirements, credit growth, banking regulation, Croatia)
Sažetak
Doprinos regulacije bankovnog kapitala stabilnosti bankarskog sektora osporavali su priličnom žestinom predstavnici bankarske industrije, ali i akademska zajednica, sve do pojave posljednje, razorne financijske krize. Uobičajeni argumenti diskreditiranja Baselskog režima išli su u smjeru neželjenih nuspojava primjene ovog regulatornog koncepta poput upuštanja banaka u prekomjerne rizike radi ostvarivanja ciljane razine prinosa na dodatno angažirani, uglavnom vlasnički, kapital ili u smjeru redukcije neophodnog elementa gospodarskog rasta – bankovne kreditne aktivnosti. Ovaj se rad empirijski fokusira na potonju kritiku standarda adekvatnosti kapitala, no u teorijskom smislu ne zaobilazi ni problematiku rizičnijeg ponašanja banaka pod regulatornim pritiscima. Tako je na uzorku iz Orbisove baze podataka, upotrebom statičkog panel modela, provjerena i osporena pretpostavka o kapitalnim zahtjevima kao ključnoj kočnici kreditnog, a time i gospodarskog rasta za Hrvatsku u razdoblju od 2011. do 2015. godine. Naime, usprkos istovremenom rastu kapitaliziranosti banaka i kontrakciji kreditne aktivnosti, nije dokazana njihova međusobna povezanost, već se za pad udjela kredita u ukupnoj aktivi banke presudnim pokazao rast kamatne stope na kredite banke te rast depozitnih izvora financiranja. Također, pretpostavlja se da su i potražni, a ne samo ponudbeni čimbenici doprinijeli niskoj razini kreditne aktivnosti. Stoga se inzistiranje na većoj odgovornosti vlasnika banaka u prisutnosti strukturnih ranjivosti i vremenima izraženih nestabilnosti i sistemskih rizika čini razboritom akcijom prudencijalnih autoriteta, kako bi materijalizacija bankovnih rizika bila donekle pokrivena kapitalom kao zadnjom linijom obrane banke, ali i društva od neočekivanih gubitaka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija