Naslov
Mentalno-zdravstvena pismenost maturanata
(Mental health literacy among high school graduates)

Autori
Dundović, Ivona

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.06

Godina
2020

Stranica
57

Mentor
Novak, Miranda

Ključne riječi
mentalno zdravlje, mentalno zdravstvena pismenost, adolescencija, socijalna fobija, depresivnost
(mental health, mental health literacy, adolescence, social phobia, depressionp)

Sažetak
Temeljni cilj ovog diplomskog rada je upoznati i razumjeti područje mentalno-zdravstvene pismenosti adolescenata u Hrvatskoj, uvidom u karakteristike te stupanj mentalno-zdravstvene pismenost maturanata grada Našica. Specifični ciljevi se odnose na ispitivanje prepoznavanja problema, stavova o traženju pomoći, intervencija prve pomoći te iskustva mentalnih problema. Također, ispitivalo se postojanje razlika u prepoznavanju problema i traženju pomoći s obzirom na vlastito iskustvo mentalnih problema. Istraživanje je provedeno putem online upitnika postavljenog u programu LimeSurvey, koji je bio aktivan od 15. svibnja 2020. do 29. svibnja 2020. godine. Prigodni uzorak činilo je 79 maturanata srednje škole Isidora Kršnjavoga u Našicama. Za procjenu mentalno-zdravstvene pismenosti upotrijebljen je Upitnik zdravstvene pismenosti u području mentalnoga zdravlja djece i mladih (Mental Health Literacy Questionnaire – MHL), autora prof. Antonyja Jorma. Hrvatsku verziju upitnika preveo je i prilagodio Hrvatski zavod za javno zdravstvo za potrebe istraživanja zdravstvene pismenosti odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnoga zdravlja. Upitnik upotrijebljen u ovom istraživanju je temeljen na vinjetnoj istraživačkoj metodologiji koja opisuje probleme socijalne fobije i depresivnosti. Rezultati su pokazali da maturanti uključeni u istraživanje u većoj mjeri bolje i točnije prepoznaju probleme depresivnosti dok je za vinjete socijalne fobije utvrđen manji stupanj točnog prepoznavanja tog problema. Sudionici su skloni tražiti pomoć kod neformalnih izvora pomoći (prijatelja i obitelji) za probleme depresivnosti i socijalne fobije. Slušanje s pozornošću, poticanje društva da razvesele osobu te poticanje osobe tjelesnu aktivnost su načini pomoći koje smatraju korisnima, ukoliko bi njima bliska osoba imala isti problem kao u vinjeti. Veći udio sudionika navodi postojanje vlastitog iskustva problema socijalne fobije, nego problema depresivnosti. Nije se pokazala statistički značajna razlika u prepoznavanju problema i traženju pomoći s obzirom na vlastito iskustvo mentalnih problema.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti

POVEZANOST RADA