Pregled bibliografske jedinice broj: 1223558
Stupnjevi organskog u Plessnera
Stupnjevi organskog u Plessnera, 2022., diplomski rad, preddiplomski, Filozofski fakultet, Split
CROSBI ID: 1223558 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stupnjevi organskog u Plessnera
(Levels of Organic Life in Plessner's Work)
Autori
Marinović, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Split
Datum
23.09
Godina
2022
Stranica
21
Mentor
Kokić, Tonći
Ključne riječi
Helmuth Plessner ; organiski život
(Helmuth Plessner ; organic life)
Sažetak
1928. godine objavljena je antropološka studija Helmutha Plessnera Stupnjevi organskoga i čovjek u kojem čovjek zbog svoje ekscentrične pozicionalnosti dobija titulu najvišeg stupnja organskog svijeta. Pozicionalnost je termin koji se odnosi na specifičnu povezanost živih tijela s okolinom. Temelj razlikovanja organskih i anorganskih tijela leži upravo u toj pozicionalnosti. Biljka je prvi stupanj organskog života i ima otvorenu formu, usmjerena je na svoju okolinu. Nema svijesti ni sposobnost voljnog djelovanja, nego se njen život svodi na kretnje rasta i razmnožavanja koje ovise o njenoj okolini. Životinja je drugi stupanj organskog i ima zatvorenu, centralističku organizacijsku formu. Ima dva aspekta, tjelesnost i bitak u toj tjelesnosti. Ima specijalizirane instinkte i sposobnost asocijativnog pamćenja, ali nema svijesti o samoj sebi, to jest, nije potpuno refleksivna. Potpuna refleksivnost rezervirana je za čovjeka. Čovjek je treći, najviši stupanj organskog i ima ekscentričnu pozicionalnost. On je s tjelesnog aspekta i dalje centrično organiziran kao i životinja, ali pošto ima svijest i promatra sebe kao tjelesno i duševno biće, njegovu poziciju zovemo ekscentričnom (nadilazi vlastitu centralnost). Čovjek ima sposobnost opredmećivanja sebe i stvari oko sebe, što nije slučaj kod biljke i životinje. On, kao najviše biće od navedenih, posjeduje sve vrste inteligecije koje su do sada opisane. Čovjekov svijet dijeli se na tri sfere. Prva sfera je vanjski svijet, to jest, okolina ispunjena stvarima koju najjednostavnije možemo nazvati prirodom. Druga sfera je unutarnji svijet – čovjekov unutrašnji bitak, duševnost koju je on sposoban promatrati sa distance. Treća sfera je susvijet koji za čovjeka realno postoji jer on shvaća da je društveno biće u odnosu sa drugim bićima iste vrste. Ta bića su također osobe i imaju iste osnovne sposobnosti i karakteristike kao on. Čovjek je svjestan tog postojanja drugih Ja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija