Naslov
Suvremeni geografski diskurs u znanstvenom proučavanju granica i pograničja Bosne i Hercegovine
(Contemporary geographical discourse in the scientific study of borders and borderlands of Bosnia and Herzegovina)

Autori
Avdić, Aida ; Avdić, Boris ; Korjenić, Aida ; Sivac, Amina

Izvornik
Knjiga sažetaka Međunarodni znanstveno-stručni skup povodom obilježavanja 125. godišnjice osnivanja i 75. godišnjice kontinuiranog djelovanja Hrvatskog geografskog društva "Razvoj geografske misli i geografskih disciplina 1992.-2022." / Maradin, Mladen (ur.). Zagreb: Hrvatsko geografsko društvo, 2022. str. 48-49

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2022

Ključne riječi
Bosna i Hercegovina, granica, pograničje, geografski diskurs
(Bosnia and Herzegovina, border, bordrelands, geographical discourse)

Sažetak
Granice kao predmet proučavanja sve više postaju zanimljive istraživačima različitih znanosti poput geografije, sociologije, antropologije, ali i pravnih i političkih znanstvenih disciplina, naročito nakon Drugog svjetskog rata. Svaka od navedenih znanosti dala je svoj doprinos u definiranju, percepciji i tematizaciji granica, kao i njihovim funkcijama, što je u konačnici rezultiralo rađanjem nove akademske discipline – studije o granicama (eng. border studies). Koncept ove znanstvene discipline najbolje je razrađen u radovima Donnana i Wilsona (1999), Paasija (1998, 2005), Newmana (1998, 2006), Van Houtuma (2011), kao i Klemenčića (2005), Zorko (2011), Zupanca (2005) i sl. Riječ je o multidisciplinarnom pristupu izučavanja fenomena granice, u kojem geografsko poimanje ima jako bitnu ulogu, dovodeći u vezu njene različite discipline sa drugim znanostima (primjerice političku geografiju sa socijologijom, pravom i sl.). Primarni cilj studija o granicama jeste definiranje uloge granice (prostori spajanja ili razdvajanja) i njihovih prostornih implikacija (pozitivni ili negativni efekti granica na prostor), sa posebnim naglaskom na regionalni razvoj pograničja (Dokoupil i Havliček, 2002). Malikova i ostali (2015) ističu da izučavanje prostornog impakta granice treba da bude aprirori u onim područjima gdje su se granice kroz povijest često mijenjale, što je upravo slučaj sa jugoistočnim dijelom Europe. Interes za intenzivnijim proučavanjem granica u Bosni i Hercegovini, ali i široj regiji, javlja se 90-ih godina XX stoljeća uporedo sa disolucijom Jugoslavije, kada su u definiranju granica novonastalih država posredovali i međunarodni arbitri, a što je u isto vrijeme podrazumijevalo i angažman velikog broj domaćih stručnjaka za delimitaciju i demarkaciju državnog teritorija. Kada je riječ o graničnim područjima Bosne i Hercegovine, ista su relativno slabo istražena, odnosno nisu često bila tema znanstvenih elaboracija. Većina dosadašnjih radova u sadržaju tretira pravnu problematiku, odnosno sporne segmente i pitanje verifikacije granica sa susjednim državama, kao i njihov povijesno- geografski razvitak (Halilović i Suljić, 2016 ; Spahić, 2017). To je u uslovima postratne političke klime izrodilo određen broj radova u kojima se nameću rješenja otvorenih pitanja na granicama Bosne i Hercegovine sa njenim susjedima, ali u konačnici nije rezultiralo ratificiranjem ugovora o granicama, osim u slučaju sa Crnom Gorom. Granice su, istina ne u glavnom fokusu, bile pominjane i u radovima o regionalnom razvoju i disparitetu, gdje su istaknute ekonomske implikacije pojedinih graničnih područja (Nurković, 2012). Nurković (2006) je u pokušaju definiranja populacijsko-razvojnih osovina geoprostora Bosne i Hercegovine izdvojio i periferne regije, koje karakteriziraju: stagnantan i prostorno diferenciran demografski razvoj, izrazita demografska polarizacija, starenje i njegova prostorna diferenciranost, etnička homogenizacija, dezintegracija naseljskog sistema, socijalno-geografski problemi u gradovima i sl. O mogućnostima prekogranične suradnje u okviru EU integracija govorila je Osmanković (2008), koja je istakla da ovi procesi još uvijek nisu zaživjeli, te da se na pogranična područja mora obratiti pažnja, kako u pogledu integriranog razvitka, tako i u revitalizacijskom smislu. Nezirović i ostali (2016) naglašavaju značaj prekogranične suradnje u turističkoj valorizaciji pograničja, posebno na primjeru regije Podrinja. Kroz analizu znanstvenih radova slične tematike iz šire regije, uočene su jasne paradigme i diskursi koji daju konkretan smjer recentnih istraživanja u okviru studija o granicama. Klemenčić (2005) je govorio o tradicionalnom pristupu uočenom u geografskim radovima, koji treba biti razbijen osuvremenjavanjem tema i posmatranjem granica u svjetlu onoga što one danas, u dinamičnom okruženju i jesu – multidimenzionalni i višeznačni fenomeni koji potiču različite društvene procese, od kreiranja posebnih prostornih identiteta do stvaranja prekograničnih regija, koje mogu biti novi razvojni stimulatori. Koliko se pogranična problematika Bosne i Hercegovine uklapa u ove diskurse i koliko su geografska istraživanja o granicama u posljednje tri decenije aktualizirana novim pristupima i metodologijama, pitanja su kojima ćemo se baviti u ovom radu.

Izvorni jezik
Ostalo

Znanstvena područja
Demografija, Geografija

POVEZANOST RADA