Naslov
Krizno komuniciranje na društvenim mrežama Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država - usporedba komunikacije kriznih stožera za vrijeme pandemije COVID-19.
(Crisis Communication on Social Media of the Republic of Croatia and the United States of America - Comparison of Communication Crisis Committee During the COVID-19 pandemic.)

Autori
Babić, Karla

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za komunikologiju

Mjesto
Zagreb

Datum
07.09

Godina
2022

Stranica
37

Mentor
Anto Mikić ; Matilda Kolić Stanić

Ključne riječi
krizno komuniciranje, COVID-19, pandemija, društvene mreže, digitalna komunikacija
(crisis communication, COVID-19, pandemic, social networks, digital communication)

Sažetak
U prosincu 2019. godine došlo je do izbijanja zaraze virusom SARS – CoV – 2 u kineskom gradu Wuhan, koji se velikom brzinom proširio po svijetu. Bolest koju uzrokuje ovaj virus naziva se COVID – 19. Širenjem ovog virusa po svijetu, države su se suočile sa s pandemijom koja je uzrokovala razne krize u gotovo svim sferama: društvenim, gospodarskim, političkim i mnogim drugim.. Formirali su se krizni stožeri na nacionalnim i lokalnim razinama zaduženi za krizno komuniciranje prema javnostima. Krizno komuniciranje zahtjevan je proces u kojem je potrebno biti brz, dosljedan i voditi se načelima kriznog komuniciranja. Razvojem digitalizacije, društvene mreže dobile su na važnosti u procesu komuniciranja. Između ostalog, zbog brzine kojom se informacije prenose, - društvene su mreže postale neizostavan kanal kriznog komuniciranja. Tema ovog rada je krizno komuniciranja putem društvenih mreža Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti za vrijeme pandemije COVID – 19. Cilj ovog istraživanja je utvrditi jesu li dva spomenuta nacionalna krizna stožera komunicirali prema načelima kriznog komuniciranja. Kvalitativnom analizom sadržaja analizirale su se objave na Facebook i Twitter profilima dvaju nacionalni stožera za vrijeme trajanja vrhunca trećeg vala Pandemije COVID-19 19. Rezultati istraživanja pokazuju kako hrvatski nacionalni stožer uglavnom nije slijedio načela kriznog komuniciranja u analiziranom vremenskom periodu na vlastitim službenim Facebook i Twitter profilima. Također, isti rezultati pokazuju kako je krizno komuniciranje američkog nacionalnog stožera na društvenim mrežama ipak bolje s obzirom na primjenu načela kriznoga komuniciranja, premda nisu u potpunosti komunicirali prema tim načelima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA