Naslov
Iznenađujuća presuda i revizija
(Surprise judgement and second appeal)

Autori
Bratković, Marko

Izvornik
Godišnjak - Društvo za građanskopravne znanosti i praksu Hrvatske (1330-6227) 29 (2022); 53-81

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
iznenađujuća presuda, revizija po dopuštenju, Novela ZPP-a iz 2022.
(surprise judgement, second appeal by permission, Civil Procedure Act of 2022)

Sažetak
Zabrana iznenađujuće presude proizlazi iz temeljnoga ljudskog prava na pravičan postupak koje su obvezni štititi svi sudovi. Svakoj stranci, naime, mora biti omogućeno da se u postupku izjasni o svim relevantnim činjeničnim i pravnim aspektima spora koje je tijekom postupka iznijela protivna stranka, ali i sud ex officio. Iznenađujuća presuda je presuda zasnovana na činjenicama ili dokazima o kojima strankama nije bila pružena razumna mogućnost da se o njima izjasne ili presuda zasnovana na pravnoj osnovi (ocjeni) spora bitno različitoj od one koju je savjesna i brižljiva stranka, s obzirom na dotadašnji tijek postupka, mogla razumno predvidjeti, a sud strankama prethodno nije pružio razumnu mogućnost da se o toj pravnoj osnovi (ocjeni) izjasne. Dokle god savjesna i brižljiva stranka pravnu ocjenu spora može razumno predvidjeti, a to je najčešće slučaj, sud je ne mora unaprijed priopćiti strankama da bi prevenirao iznenađujuću presudu. To bi ipak bio dužan učiniti ako, primjerice, namjerava odstupiti od ustaljene sudske prakse ili od pravnih stajališta koja je ranije tijekom postupka, izrijekom ili konkludentno, bio nagovijestio, zatim u nekim pravno zamršenim predmetima ili u predmetima u kojima se javljaju pravna pitanja u vezi s kojima nema sudske prakse. Ako to ne bi učinio, presuda koju bi donio bila bi iznenađujuća presuda. Protiv preinačujuće presude žalbenog suda koja je ujedno i iznenađujuća presuda (a to, dakako, nije svaka preinačujuća presuda žalbenog suda) Vrhovni bi sud u povodu prijedloga svakako trebao dopustiti reviziju. U Noveli ZPP-a iz 2022. izrijekom je određeno da su povrede temeljnih ljudskih prava važna pravna pitanja. Vrhovni sud kao najviši sud u pravosudnoj hijerarhiji ne bi smio propustiti otkloniti povrede temeljnih ljudskih prava neovisno o tome što bi radi zaštite tih prava stranka mogla podnijeti i ustavnu tužbu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA