Naslov
Učinkovitost edukacijske intervencije na mijenjanje znanja o sustavnim pregledima
(Effectiveness of educational intervention on improving knowledge about systematic reviews)

Autori
Krnić Martinić, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet u Splitu

Mjesto
Split

Datum
03.12

Godina
2021

Stranica
100

Mentor
Puljak, Livia

Ključne riječi
edukacija ; sustavni pregledi
(education ; systematic reviews)

Sažetak
Pozadina: Sustavni pregledi smatraju se najvišom razinom dokaza u medicini. No, konsenzus o definiciji sustavnih pregleda ne postoji, nepoznato je mijenjaju li se stavovi urednika o sustavnim pregledima i nepoznato je postoje li učinkovite intervencije za unaprjeđenje znanja o sustavnim pregledima. Cilj: Ova disertacija imala je tri osnovna cilja: 1) analizirati definicije sustavnih pregleda u zdravstvenoj literaturi, analizirati navedene elemente definicija i predložiti temelj za eksplicitnu, nedvosmislenu definiciju sustavnog pregleda ; 2) provesti novu analizu stavova urednika o sustavnim pregledima kao originalnim istraživanjima te ; 3) analizirati učinkovitost kratke edukacijske intervencije na unaprjeđenje znanja o sustavnim pregledima. Metode: U prvo istraživanje uključeni su pregledi sustavnih pregleda, meta-epidemiološka istraživanja i udžbenici iz epidemiologije. Prikupljene su definicije sustavnih pregleda kao i kriteriji uključivanja i isključivanja koji su upućivali na definiciju koji su autori koristili. Pojedinačni elementi definicija sustavnog pregleda su izdvojeni, kategorizirani i kvantificirani. U drugom su istraživanju, putem e-pošte, urednici biomedicinskih časopisa upitani smatraju li sustavne preglede originalnim istraživanjima, objavljuju li sustavne preglede u svojim časopisima te u kojim odjeljcima časopisa. Pretražen je PubMed u potrazi za sustavnim pregledima (ili metaanalizama) objavljenim u uključenim časopisima u 2017. godini. Ukoliko nisu pronađeni sustavni pregledi ili metaanalize, časopisi su ručno pretraženi. Urednici su pozvani na sudjelovanje u popratnom kvalitativnom istraživanju provedenom putem intervjua. U trećem istraživanju osmišljena je kratka edukacijska intervencija o sustavnim pregledima te je provedeno kvalitativno istraživanje putem intervjua među zdravstvenim radnicima o njihovom mišljenju o navedenoj edukaciji. Potom se proveo randomizirani kontrolirani pokus u kojem je uspoređena kratka edukacijska intervencija s kontrolnom intervencijom koja se sastojala od PRISMA popisa za provjeru. Ispitanici u pokusu bili su studenti zdravstvenih studija. Rezultati: U prvom istraživanju među 535 analiziranih izvora informacija, u 188 (35%) izvora pronađena je definicija sustavno pregleda. U definicijama sustavnih pregleda najčešće su pronađene reference na Cochrane i PRISMA izjavu. Pronađeno je 188 različitih elemenata sustavnih pregleda koji su kategorizirani u 14 kategorija. Najveći broj elemenata definicija sustavnih pregleda bilo je iz kategorija pretrage (N = 51), analize/sinteze (N = 23), općenito metoda (N = 22), kvalitete/pristranosti/procjene/valjanosti (N = 22) i cilja/istraživačkog pitanja (N = 13). Spomenutih pet kategorija bile su i najčešće korištena kombinacija kategorija pronađenih u definicijama sustavnih pregleda. U drugom istraživanju sudjelovala su 73 urednika, koji su predstavljali 72 (62%) uključenih časopisa. Pedeset i dva (80%) urednika smatralo je sustavne preglede originalnim istraživanjima ili same po sebi (65%) ili ukoliko sadrže metaanalizu (15%) te su gotovo svi urednici (91%) izjavili kako objavljuju sustavne preglede. U usporedbi s rezultatima istraživanja provedenog na ključnim kliničkim časopisima 2009. godine, sličan udio urednika smatralo je sustavne preglede originalnim istraživanjima (71%), prihvaćalo sustavne preglede kao originalna istraživanja pod određenim uvjetima poput sadržavanja metaanalize (14%) te je sličan udio objavljivao sustavne preglede (94%). Provedeni intervjui pokazali su kako su urednici koristili različite kriterije prilikom odlučivanja jesu li sustavni pregledi originalna istraživanja, uključujući korištenu metodologiju, ponovljivost, originalnost ideje i stupanj noviteta. U trećem istraživanju provedeno je 12 kvalitativnih intervjua o edukacijskoj intervenciji o sustavnim pregledima. Temeljem odgovora ispitanika, edukacija je prilagođena i pripremljena za randomizirani kontrolirani pokus. Randomizirano je 589 ispitanika koji su primili ili novu edukacijsku intervenciju ili PRISMA popis za provjeru. Intervencijska je skupina imala 23% više točnih odgovora nakon provedene intervencije u usporedbi s kontrolnom skupinom. Zaključak: Trenutno korištene definicije sustavnih pregleda su nejasne i dvosmislene, često koristeći izraze poput jasno, eksplicitno i sustavno, bez daljnjeg pojašnjavanja. Predlaže se specifičnija definicija sustavnog pregleda s konačnim ciljem motiviranja istraživačke zajednice na uspostavljanje jasne i nedvosmislene definicije ove vrste istraživanja. Većina urednika ključnih kliničkih časopisa smatralo je sustavne preglede originalnim istraživanjima. Nije postojao jedinstven pristup definiranju što čini sustavni pregled, ili bilo koje drugo istraživanje, originalnim. Novo osmišljena kratka edukacijska intervencija učinkovita je za kratkotrajno unaprjeđenje znanja o sustavnim pregledima te su potrebna daljnja istraživanja na tu temu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA