Pregled bibliografske jedinice broj: 1223244
Važnost komunikacije između laboratorija, znanstvenih institucija i kliničara kako bi se postigla što bolja suradnja za dobrobit čovjeka
Važnost komunikacije između laboratorija, znanstvenih institucija i kliničara kako bi se postigla što bolja suradnja za dobrobit čovjeka // Međunarodna konferencija o komunikaciji u medicini Čovjek je čovjeku lijek / Braš, Marijana ; Đorđević, Veljko (ur.).
Zagreb: Zagrebački institut za kulturu zdravlja - ZIKZ, 2022. str. 42-42 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1223244 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Važnost komunikacije između laboratorija,
znanstvenih institucija i kliničara kako
bi se postigla što bolja suradnja za
dobrobit čovjeka
(The importance of communication between
laboratories, scientific institutions and
clinicians in order to achieve the best
possible cooperation for human well-being)
Autori
Popović, Ana Marija ; Rubelj, Ivica ; Matovinović, Martina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Međunarodna konferencija o komunikaciji u medicini Čovjek je čovjeku lijek
/ Braš, Marijana ; Đorđević, Veljko - Zagreb : Zagrebački institut za kulturu zdravlja - ZIKZ, 2022, 42-42
ISBN
978-953-8022-08-1
Skup
Međunarodna konferencija o komunikaciji u medicini "Čovjek je čovjeku lijek"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 08.09.2022. - 10.09.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
komunikacija ; klinička primjena ; laboratorij ; znanstveni pristup
(communication ; clinical application ; laboratory ; scientific approach)
Sažetak
Implementiranje komunikacijskih vještina između različitih struka s ciljem unaprijeđenja zdravstva, ali i interakcije između kolega u timskom radu dovode do interdisciplinarnog pristupa u liječenju. Cilj ovog sažetka je ukazati na neophodnu suradnju između struka koje na prvi pogled ne surađuju. Znanost, laboratorij i klinička primjena imaju potpuno drugačiji pristup, ali uspješnost u rješavanju problema u odnosu na samostalni pristup svake struke. Prvi kontakt s bolesnikom ostvaruje liječnik u ambulanti, zatim se kontakt nastavlja s laboratorijskim djelatnicima. Kvalitetnom komunikacijom između liječnika i bolesnika prikupljaju se informacije koje služe za stvaranje novih spoznaja te pokretanjem novih dijagnostičkih postupaka gdje laboratorij ima važnu ulogu. Kliničar u kontaktu s ljudima, spoznaje svoja ograničenja kako u dijagnostici tako i u liječenju, a ukoliko postoji dobra komunikacija svi zajedno, radom u timu, dolazi se do novih ideja kako povezati postojeće znanje te ga proširiti na nove znanstvene spoznaje. Znanost je baza novih spoznaja kako u medicini tako i općenito u životu te bez novih istraživanja čovječanstvo ne bi napredovalo. U tom segmentu su neophodni kliničari koji su u prvom redu u kontaktu s ljudima, razgovaraju te imaju direktan pristup trenutnoj ali i budućoj problematici. Laboratorijski djelatnici zajedno sa znanstvenicima pristupaju problemu u vidu praktičnog dijela kako bi doprinijeli rješavanju postojećeg problema. Ukoliko ne postoji dobra komunikacija između medicinskih struka to će se očitovati i na kvalitetu liječenja. Pozitivna komunikacija između struka je efikasnija kako u liječenju i smanjenju liječničkih pogrešaka u vidu nesporazuma koje su temelj za daljnje pogreške tako i na uspostavljanju dobrog radnog okruženja u smislu timske suradnje i poštivanja, ali i utisak koji se ostavlja na bolesnika koji osjeća da je u pravim rukama te skladnom djelovanju zdravstvenih radnika s ciljem kvalitetne personalizirane skrbi za bolesnika.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA