Naslov
Arhitekt Vladimir Turina / Sportska arhitektura - Stadion Maksimir 1946.- 1962.
(Architect Vladimir Turina / Sports architecture – Maksimir Stadium 1946-1962)

Autori
Vukadin-Doronjga, Hela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni

Knjiga
Maksimir - povijest i kvartovski simboli

Urednik/ci
Strukić, K. ; Bušić, M.

Izdavač
Muzej grada Zagreba

Grad
Zagreb

Godina
2016

Raspon stranica
92-96

ISBN
978-953-69-42-657

Ključne riječi
Vladimir Turina ; sportska arhitektura ; Stadion Maksimir ; pejzažna arhitektura ; konstruktivizam ;
(Vladmir Turina ; sports architecture ; Maksimir Stadium ; open space architecture ; constructivism ;)

Sažetak
Navedeni rad u naslovu prati istoimena dionica izložbe. Neposredno nakon rata Vladimir Turina se intenzivno posvećuje temi sportske arhitekture, i to posebice projektiranju stadiona i plivališta, gdje je dao svoje najveće arhitektonske kreacije, zadobivši svjetsku reputaciju, prepoznat kao „ekspert“ na tom području. Turinini ključni projekti objavljivani su u brojnim svjetskim stručnim publikacijama i katalozima olimpijskih izložbi (ili su objavljivani kao samostalne publikacije). V. Turina dobitnik je brojnih nagrada i priznanja na ovome području. Klub “HAŠK” je 1946. god. ukinut i sjedinjen u klub F. D. “Akademičar” (s. Stadion Maksimir). U periodu 1946-1947. V. Turina radi na projektu i izvedbi stadiona F. D. “Akademičar” u Maksimiru (s Franjom Neidhardtom i Eugenom Erlichom, konstruktor). Zapadna tribina Stadiona "Dinamo", s obzirom na svoju bitnost zaslužuje samostalnu interpretaciju. U svojoj ogoljelosti hrabra, snažna konstrukcija (izvedena u „golom betonu“), potencirana s dvanaest monumentalnih armiranobetonskih nosača (koji nose tribinu), osobitog je kreativnog napona i kontrastne dinamike, proporcije i ritma. Kao dio projektantske strategije, konstrukcija nosi stadionsku arhitekturu, sugestivne je izražajnosti, nosi pojavnost i izražajnu dominantu, dok ju preostali prostori prate. Bit Turininog stadiona bila je prozračnost, potenciranje osovine sjever-jug, da se omogući strujanje zraka sa sjevera i veza na Maksimirski perivoj, a prozračnost je naglašena i konstruktivizmom (dojam „lebdenja“). Nasuprot pukoj scenografiji, snažna u svome izrazu, u svojoj poniznosti arhitektura sama djeluje, a ispod diše jedno vanvremensko tijelo: zaista je jedna priča invencije koja u danom trenutku treba biti iznesena i ostaje vječna (akademik B. Magaš).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA