Naslov
Kratak prikaz razvoja hidrogeografije u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na razdoblje 1992.-2022.
(A brief overview of the development of hydrogeography in Croatia with special reference to the period 1992-2022)

Autori
Orešić, Danijel ; Čanjevac, Ivan ; Perica, Dražen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka - Međunarodni znanstevno-stručni skup "Razvoj geografske misli i geografskih disciplina 1992.-2022." / Maradin, Mladen - Zagreb : Hrvatsko geografsko društvo, 2022, 25-26

ISBN
978-953-7245-20-7

Skup
Znanstveno-stručni skup Razvoj geografske misli i geografskih disciplina 1992. – 2022.

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.09.2022

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
hidrogeografija, fizička geografija, geografija, hidrologija
(hydrogeography, physical geography, geography, hydrology)

Sažetak
Jasno je da je voda sastavni dio geografskih istraživanja od samih početaka, ali kao samostalna disciplina ona je razmjerno mlada. S obzirom na prirodni element kojega stavlja u središte svojega interesa svrstava se u granu fizičke geografije, međutim s obzirom na sve važnije razmatranje voda kao sastavnice krajobraza i kao resursne osnove do izražaja dolazi njezin integrativni karakter. Voda je osnova živoga svijeta, vrlo je složeno povezana s ostalim prirodnim elementima i nesumnjivo je odlučujuća za naseljenost i razvoj mnogih djelatnosti, te nezaobilazna za funkcionalnu organizaciju prostora. U Hrvatskoj se prvim hidrogeografom može smatrati prof. Artur Gavazzi, koji je objavio više hidrografskih i limnoloških znanstvenih radova u razdoblju od 1889. do 1935. Između dva svjetska rata Gavazzi je na studiju geografije na Sveučilištu u Zagrebu, između ostaloga, držao predavanja iz Opće hidrologije. Nakon Drugoga svjetskoga rata kako se hidrologija sve više razvija kao interdisciplinarno istraživanje voda i kako su se razvijale posebne discipline različitih znanosti koje se bave vodama u sklopu takve hidrologije, tako se i hidrogeografija razvija kao samostalna geografska disciplina, doduše pod različitim nazivima. U Hrvatskoj se, u sklopu Geografskog odsjeka na tada novoosnovanom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu hidrogeografija ponovno afirmira kao samostalna geografska disciplina, posebno od 1960-ih. Predaje se na studiju pod naslovom Fizička geografija II - vode. Za razvoj discipline posebno je zaslužan prof. Josip Riđanović. Od 1964. godine povjerena su mu predavanja iz geografije voda, a ak. god. 1966./67. specijalizirao je Hidromorfologiju na studijskom boravku u u Njemačkoj u Würzburgu (kod prof. Büdela) kao stipendist Humboldtove zaklade. Krajem 1960-ih i početkom 1970. objavljuje nekoliko radova u kojima daje osnove geografskog istraživanja voda i potom, po uzoru na njemačke geografe, uvodi i popularizira naziv hidrogeografija za geografsku disciplinu koja se bavi vodama u nastavi i istraživanjima. U svojim radovima, osim teorijskih osnova hidrogeografije, ponajprije se bavi regionalnim hidrogeografskim istraživanjima u kojima do izražaja dolazi odnos voda i reljefa (hidromorfološki aspekt) te vodoopskrba i kakvoća voda (hidrosociološki aspekt). Posebno je vrijedan njegov sveučilišni udžbenik Hidrogeografija objavljen 1989., te 1993. godine kao drugo dopunjeno izdanje. Na daljnji razvoj hidrogeografije u posljednjih 30 godina utjecalo je kadrovsko jačanje i materijalno opremanje, kao i uvođenje novih studija i predmeta nakon Bolognskog procesa na Geografskom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Za razvoj geografije i općenito njezinih disciplina važno je osnivanje Odsjeka za geografiju/zemljopis Filozofskog fakulteta u Zadru Sveučilišta u Splitu 1994. godine, koji 2003. postaje Odjel za geografiju tada obnovljenog Sveučilišta u Zadru, na kojemu se od početka afirmira i hidrogeografija među disciplinama koje imaju adekvatne studijske predmete. U razdoblju 1992.-2022. posljedično se intenziviraju hidrogeografska istraživanja, povećao se broj autora koji objavljuju hidrogeografske radove te je objavljeno 40-ak hidrogeografskih radova. Obranjene su četiri doktorske disertacije iz hidrogeografije. Hidrogeografi se uključuju i u više hidroloških projekata, posebno povezano s potrebama istraživanja hidromorfološkog stanja voda u skladu s Okvirnom direktivom o vodama (ODV) EU. Ukupno je izrađeno 9 elaborata koji uključuju hidrogeografska isttraživanja. Znatan je i broj studenata koji je obranilo svoj diplomski rad iz hidrogeografije koji su tematski raznovrsni. Regionalno, velika većina znanstvenih i ocjenskih radova odnosi se na Hrvatsku, bilo u cjelini bilo na hrvatske krajeve, porječja ili tekućice. Analiza sadržaja objavljenih znanstvenih radova pokazuje da je u zadnjih 30 godina došlo do diverzifikacije te da su se posebno istaknule tri tematske skupine radova u hidrogeografiji: Znatan dio radova posvećen je istraživanju režima otjecanja, a tu se ističe nova tipologija režima tekućica u Hrvatskoj te istraživanja promjena protočnih režima tekućica u Hrvatskoj, što je povezano i s aktualnošću istraživanja klimatskih promjena i njihovog utjecaja. Skupina radova bavi se upravljanjem vodnim resursima, posebno pitanjima vodoopskrbe. Dio radova hidromorfološkog su karaktera, u uskoj vezi s geomorfologijom, a povezano s istraživanjima morfološkog stanja tekućica u Hrvatskoj u skladu s ODV. Možemo zaključiti da je u samostalnoj Hrvatskoj došlo do razvoja hidrogeografije i njezina etabliranja kao važne geografske discipline. No, pred hrvatskim hidrogeografima stoji još niz izazova. Posebno su važna daljnja istraživanja vodnih resursa povezana s utjecajem klimatskih promjena i potrebom održivog razvoja. Turizam i poljoprivreda važne su grane hrvatskoga gospodarstva koje uvelike ovise o vodnim resursima i njihovoj dostupnosti i stanju. Osim vodoopskrbe, sve će važnije biti i ekološke usluge koju pružaju vodni resursi i njihovo dobro stanje. Uz istraživačke izazove, javlja se i potreba za novim, suvremenim sveučilišnim udžbenikom iz hidrogeografije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

Napomena
Organizator: Hrvatsko geografsko društvo

POVEZANOST RADA