Pregled bibliografske jedinice broj: 1222899
Smijeh je za one koji najviše pate? Bilješke s Banije
Smijeh je za one koji najviše pate? Bilješke s Banije // Banija kao metafora i metonimija / Renata Jambrešić Kirin, Jelena Marković, Ines Prica i Ana-Marija Vukušić (ur.).
Zagreb: Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF), 2022. str. 11-12 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1222899 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Smijeh je za one koji najviše pate?
Bilješke s Banije
(Laughter is for those who suffer the most?
Notes from Banija)
Autori
Marković, Jelena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Banija kao metafora i metonimija
/ Renata Jambrešić Kirin, Jelena Marković, Ines Prica i Ana-Marija Vukušić - Zagreb : Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF), 2022, 11-12
Skup
Znanstvenostručni skup Banija kao metafora i metonomija
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska; Glina, Hrvatska, 05.10.2022. - 06.10.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
ironija, bol, patnja, Banija
(irony, pain, suffering, Banija)
Sažetak
Teška i traumatična prošlost stanovnika Banije u izlaganju se promatra iz perspektive afektivne naratologije na primjeru konkretnog terenskog istraživanja iz rujna 2021. godine. Analitička vizura ograničena je na specifične istraživačke situacije kojima je zajednički nerazmjer težine prošlih iskustava i aktualne stvarnosti sugovornika s intenzitetom vedrine i humorističnih diskursa u pripovijedanju osobnih iskustva. Drugim riječima, narativno oblikovanje i posredovanje iskustva odvijalo se mahom u emocionalnim registrima koji ''prikrivaju'', prešućuju i naizgled izuzimaju bol i patnju iz iskaza o prošlim iskustvima ponavljanog stradanja, ekonomske i socijalne deprivacije, društvene i prirodne katastrofe. Naglasak izlaganja neće biti primarno na naracijama boli i patnje koje nastaju na ruševinama jezika, na njegovim fragmentima i krhotinama, već na ironičnim i humorističnim komunikacijskim strategijama koje jamče snagu jezika i mogućnost izražavanja usprkos neskladu i antagonizmu između jezika i boli ljudi koji su po tko zna koji put doživjeli ''neopisivo'' stradanje. Konačni cilj je pokazati da se u pozadini medijskog poslijepotresnog narativa o ''herojima života'', rezilijentnim ljudima, punima humora i životne radosti, ljubavi prema kraju u kojemu žive i sl. paralelno odvija i paradigmatska priča o Filoktetu. Metaforički govoreći, priča je to o gnojnoj, užasnoj i devastirajućoj rani Banijaca u koju je nemoguće izravno gledati te kompleksnoj dinamici suosjećanja koje je moguće održati jedino komunikacijskim strategijama koje teže ''balansu'' između intenziteta boli i sposobnosti sugovornika da ju obuzdaju, prikriju ili prešute pa i humorom i (auto)ironijom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Profili:
Jelena Marković
(autor)