Naslov
ABR kod djece predškolske dobi s govorno jezičnim poremećajima
(ABR in preschool children with speech language pathology)

Autori
Aras, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Izazovi moderne logopedije – perspektiva i iskustva logopeda današnjice : zbornik sažetaka / Pavičić Dokoza, Katarina - Split : Hrvatsko logopedsko društvo, 2022, 76-77

ISBN
978-953-55555-3-7

Skup
6. kongres hrvatskih logopeda s međunarodnim sudjelovanjem "Izazovi moderne logopedije 2022. - Perspektiva i iskustva logopeda današnjice"

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 01.04.2022. - 03.04.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
slušni evocirani potencijali ; ABR ; govorno jezični poremećaji ; uredan sluh
(Auditory evoked potentials ; ABR ; speech language pathology ; normal hearing)

Sažetak
Cilj istraživanja bio je usporediti nalaze ABR-a (slušnih evociranih potencijala moždanog debla) kod djece predškolske dobi sa različitim razvojnim poremećajima koji uključuju govorno jezičnu patologiju, a koja imaju uredan periferni sluh. Brojne studije pokazale su da je centralno slušno procesiranje povezano sa govorno jezičnim razvojem. Slušni evocirani potencijali jedan su od načina procjene funkcije slušnog puta. Retrospektivna studija provedena u Poliklinici SUVAG Zagreb uključila je 123 predškolska djeteta između 2, 11 i 6, 6 godina kojima su dijagnosticiraneo dređene vrste govorno jezičnih poremećaja, a koja su prema učinjenim ispitivanjima imala uredan periferni sluh. Prema patologiji, ispitanici su podijeljeni u 6 grupa: poremećaji jezičnog razumijevanja, poremećaj iz autističnog spektra, artikulacijske greške, organske lezije mozga, kognitivno kašnjenje, vrlo mala djeca s nespecificiranim jezično govornim kašnjenjem. Svim pacijentima učinjeno je standardno ABR testiranje kojim su se mjerile latencije I, III I V vala, te međuvalne latencije za desno ili lijevo uho, uz frekvenciju stimulusa od 27 i 65 Hz. Razlike u medijanima dobivenih latencija između grupa analizirale su se Kruskal-Wallis testom. Identificiran je uzorak koji se ponavlja za više valova I međuvalnih latencija. Latencije su bile najdulje u grupi djece sa organskim lezijama mozga, slijedi grupa djece s poremećajem komunikacije tipa autističnog spektra, a nakon toga grupa sa poremećajem razumijevanja, pa grupa male djece nespecificiranog jezičnog poremećaja. Najkraće latencije bile su u grupi djece sa artikulacijskim i kognitivnim teškoćama. Studija pokazuje povezanost između poremećaja jezičnog razumijevanja I produljenja latencija slušnih evociranih potencijala. Ovo govori o razlikama patofizioloških mehanizama u podlozi nekih govorno jezičnih poremećaja. Uzimajući u obzir nezrelost slušnog sustava, moguće je unaprijediti terapijske postupke planirajući intervencije koje ciljaju na nedovoljno razvijene slušne centralne funkcije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA