Naslov
Primjena antikoagulansa u bolesnika s fibrilacijom atrija: primjer Opće bolnice Zadar
(The use of anticoagulants in patients with atrial fibrillation: the example of Zadar General Hospital)

Autori
Markulin, Luka

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2019

Ključne riječi
antikoagulansi, fibrilacija atrija
(anticoagulants, atrial fibrillation)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja je prikazati odnos između fibrilacije atrija, cerebralnog infarkta, intracerebralnog krvarenja, gastrointestinanog krvarenja i lijekova. Pretpostavka je da bolesnici s fibrilacijom atrija koji su liječeni NOAK-ima imaju manje cerebralnih infarkta u odnosu na bolesnike koji su liječeni varfarinom, acetilsalicilnom kiselinom ili nisu uopće uzimali neki od navedenih lijekova. Ispitanici i metode Opservacijsko retrospektivno istraživanje provedeno je u Općoj bolnici Zadar. Obuhvaćeni su bolesnici primljeni na bolničko liječenje u OB Zadar od 01.09.2016. do 31.08.2017. s dijagnozama (MKB–10) I63 Cerebralni infarkt (Infarctus cerebri), I61 Intracerebralno krvarenja i K92 Ostale bolesti probavnog sustava. Svi bolesnici koji su u anamnezi i/ili u trenutku prijema imali fibrilaciju atrija uključeni su u istraživanje. Uključeni su bolesnici koji su prije hospitalizacije bili na u terapiji NOAK-om, varfarinom, acetilsalicilnom kiselinom te oni koji nisu uzimali ni jedan od navedenih lijekova. Iz istraživanja su isključeni oni bolesnici koji u anamnezi i/ili u trenutku prijema nisu imali fibrilaciju atrija iako su primljeni s dijagnozom cerebralnog infarkta, intracerebralnog krvarenja ili gastrointestinalnog krvarenja. Podatci su prikupljeni iz medicinske dokumentacije koja je dostupna elektronskim putem. CHA2DS2-VASc score izračunat je za sve bolesnike uključene u istraživanjepomoću alata mobilne aplikacije Mediately Baza lijekova.Statistička obrada podataka napravljena je u Microsoft Office Excell- u i u R-u. Istraživanje je odobrilo Etičko povjerenstvo Opće bolnice Zadar. Rezultati U istraživanje je uključeno 107 sudionika od kojih 78 bolesnika s dijagnozom cerebralnog infarkta I63, 20 bolesnika s dijagnozom intracerebralnog krvarenja I61 i 9 bolesnika s dijagnozom krvarenja iz gastrointestinalnog sustava K92. U istraživanju je ukupno 32 bolesnika koristilo varfarin u terapiji FA, 11 je koristilo neki od NOAK-a, 18 je koristilo acetilsalicilnu kiselinu, a 46 bolesnika nije koristilo ni jedan od navedenih lijekova. Za bolesnike koji su u terapiji imali lijek varfarin analizirani su podaci o vrijednosti INR-a. INR prilikom prijema manji od 2 imalo je 56% bolesnika, 28% bolesnika imalo je INR u terapijskom rasponu od 2 do 3, 5, a 16% ih je imalo INR veći od 3, 5.U ovom istraživanju analizirani su također i ishodi liječenja bolesnika s obzirom na promatrane komplikacije FA (cerebralni infark, intracerenbralno i gastrointestinalno krvarenje). Smrtni ishod tijekom hospitalizacije zabilježen je u 25 bolesnika, a ne smrtni ishod, odnosno oporavak u 82 bolesnika. Bolesnici s intracerebralnim krvarenjem imaju veću vjerojatnost smrtnog ishoda nego oporavka. Zaključak Prema rezultatima ovog rada, u kojem je ispitivanoliječenje varfarinom u prevenciji moždanog udarabolesnika s fibrilacijom atrija, svega njih 28% je imalo optimalan učinak lijeka. Ishodi liječenja “outcomes”, u bolesnika koji su na antikoagulacijskoj terapiji zbog kronične FA pokazali su nezadovoljavajuću razinu kvalitete liječenja. Analizirana je učestalost ishemijskog moždanog udara prema terapiji koju su bolesnici uzimali, ali i nuspojava liječenja praćenjem intracerebralnih i gastrointestinalnog krvarenja, kao najčešćih nuspojava ove terapije. Zaključak je da u uvjetima svakodnevnog rada u OB Zadar primjena varfarina u prevenciji CVI nije opravdana zbog loše reguliranog INR-a te prednost ima primjena NOAK-a.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Farmacija

POVEZANOST RADA