Naslov
Krajobrazno planiranje kao alat za očuvanje krajobraznih vrijednosti Parka prirode Dinara
(Landscape planning as a tool for preserving the landscape values of the Nature Park Dinara)

Autori
Komšo, Kristina ; Butula, Sonja ; Tomić Reljić, Dora

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 11. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2022 / Ozimec, Siniša ; Bogut, Irella ; Bašić, Ivo ; Rožac, Vlatko ; Stević, Filip ; Popović, Željko - Osijek, 2022, 100-103

Skup
11. simpozij s međunarodnim sudjelovanjem: Kopački rit - jučer, danas, sutra = 11h Symposium with International Participation: Kopački rit - past, present, future

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 29.09.2022. - 30.09.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Park prirode Dinara, krajobrazno planiranje, vrijednosti krajobraza, održivi razvoj, očuvanje krajobraza
(Nature Park Dinara, landscape planning, landscape values, sustainable development, landscape conservation)

Sažetak
Područje planinskog masiva Dinara koji obuhvaća planine Dinaru, Troglav i Kamešnicu prepoznat je kao prostor iznimne geološke, biološke, krajobrazne, kulturne i povijesne vrijednosti na osnovu čega je 2021. godine 630, 50 km2 proglašeno Parkom prirode Dinara, što ga čini drugim najvećim parkom prirode u Hrvatskoj. Površina parka prirode obuhvaća teritorij dviju županija s četiri grada i pet općina, od kojih je njih pet (Općina Kijevo, Općina Civljane, Grad Vrlika, Općina Hrvace, Općina Otok) s preko 50 % teritorija unutar područja predviđenog za zaštitu. S obzirom na razvojna nastojanja navedenih županija, gradova i općina, važno je prepoznati tendencije zaštitno- razvojnih nastojanja i pronaći kompromis koji će biti temelj za održivi razvoj ovog područja. Krajobrazno planiranje svojim metodama i alatima utvrđuje i analizira međuodnos krajobraznih vrijednosti i gospodarskog razvoja te predlaže mogućnosti kompromisa između ovih dvaju nastojanja. Temeljne metode krajobraznog planiranja kojima se ovaj rad bavi jesu utvrđivanje i modeliranje vrijednosti krajobraza te analiza odnosa tih vrijednosti sa zahvatima predviđenim prostornim planovima. Rezultat takvih metoda je georeferencirani prostorni model koji prikazuje utvrđene vrijednosti i potencijalne konflikte u nekom prostoru. Najvažnija metoda je identifikacija i analiza vrijednosnih krajobraznih modela Parka prirode Dinara i to u 3 kategorije: prirodne, vizualno- doživljajne i kulturno-povijesne vrijednosti krajobraza. Izradi modela prethodi detaljna analiza svih sastavnica okoliša, okupljanje i izrada prostornih podataka uz pomoć GIS programa: QGis i ProVAL2000. Dobiveni modeli omogućavaju identifikaciju vrijednosti postojećih elemenata koji čine krajobraz ili koji su utjecali na njegovu tvorbu: geomorfologije, staništa, zaštićenih i ugroženih vrsta, korištenja i namjene zemljišta, naselja i puteva, rekreacijskih staza i objekata te elemenata kulturne i povijesne baštine. Preklapanjem osnovna tri vrijednosna modela u konačnici se dobiva kumulativni model sveukupnih krajobraznih vrijednosti prostora koje jasno prikazuju koji dijelovi krajobraza imaju veću vrijednost s obzirom na zahtjeve zaštite prirodnih, doživljajnih i kulturnih dobara. Konačni model vrijednosti krajobraza Parka prirode Dinara preklopljen je s planiranim zahvatima u prostoru te je dobivena jasna slika konfliktnih zona i negativnog utjecaja u prostoru. Na temelju toga vrlo je lako uočiti ranjivost područja u kojima se planiraju određeni zahvati a time i prevenirati neželjene promjene. Na osnovu preklopljenog vrijednosnog modela s planiranim zahvatima, rad opisuje utjecaj pojedinih zahvata na kvalitete krajobraza koje je potrebno očuvati te predlaže smjernice za korekcije planova, u svrhu očuvanja i minimalnog utjecaja na postojeće vrijednosti, s mogućnošću primjerenog gospodarskog razvoja područja.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA