Pregled bibliografske jedinice broj: 1221942
Struktura emocije gađenja u hrvatskom govornom prostoru
Struktura emocije gađenja u hrvatskom govornom prostoru // 27. naučni skup Empirijska istraživanja u psihologiji = 27th Empirical Studies in Psychology Conference
Beograd: Filozofski fakultet, Sveučilište u Beogradu, 2021. str. 112-113 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1221942 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Struktura emocije gađenja u hrvatskom govornom prostoru
(Structure of emotion of disgust in Croatian speaking area)
Autori
Jakšić, Krešimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
27. naučni skup Empirijska istraživanja u psihologiji = 27th Empirical Studies in Psychology Conference
Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 13.05.2021. - 16.05.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Emocija gađenja, struktura gađenja, skala gađenja u tri domene
(Emotion of disgust, Structure of Disgust, Three Domains of Disgust Scale)
Sažetak
Dosadašnje provjere psihometrijskih svojstava skale gađenja u tri domene (Tybur i sur., 2009) na hrvatskom uzorku ispitanika, upućuju na potencijalno visoka zasićenja moralne i seksualne subskale drugim negativno valentnim emocijama (npr. odbojnost ; Ćubela Adorić i Jakšić, 2020). Stoga se postavlja pitanje predstavljaju li procjene ispitanika zapravo procjene njihovog negativno valentnog stanja, a ne izraženost reakcije gađenja. Kako bi se dobio bolji uvid u samu strukturu emocije gađenja na hrvatskom uzorku ispitanika, provedena je šira on-line kvalitativna studija dostupna na portalu „Istraži me“ u periodu od 2016. do 2021. godine. Ispitanici su naveli vlastiti opis emocije gađenja te dali primjer situacije koja kod njih izaziva ovu emociju. Završni uzorak sačinjavalo je 116 ispitanika (M = 29.30, SD = 10.03), dominanto žena (n = 100). Podaci su analizirani na način da su izračunate su frekvencije spominjanja pojedinih riječi (iz analize su isključene riječi koje ne nose značenje, npr. veznici). Prethodno su riječi lematizirane (svedene na njihov oblik u rječniku) putem ReLDI softwarea. Ispitanici gađenje dominantno vezuju uz riječi (uključujući njihove druge gramatičke oblike i sinonime) kao što su emocija (n = 32 ), čovjek (n = 33), odbojnost (n = 20), (ne)ugoda (n = 17), povraćanje, izazivati (pojedinačni n = 16), vidjeti (n = 14), mučnina, smrad, hrana, odvratno, reakcija (pojedinačni n = 13), miris, prljavština (pojedinačni n = 10), fizički, (ne)higijena, buba (pojedinačni n = 8), rana, strah, ružnoća (pojedinačni n = 7), pokvariti, ponašanje, situacija (pojedinačni n = 6), stvar, osjetiti, bolest (pojedinačni n = 5), nos, životinja, tjelesno, negativan, pojava, željeti, jako (pojedinačni n = 4), zaraza, želudac, izmet, gnojan, zlo, intenzivno, velik, izrazit, izgledati, stvarati, jesti, pedofilija, ne(moral) (pojedinačni n = 3). Emociju gađenja prate i druga negativno valentna stanja. Ispitanici dominantno navode ekscitatore iz patogene domene (npr. hrana), ali navode i ekscitatore iz seksualne (pedofilija) i moralne (zlo) domene. Navođenje fizioloških reakcija kao odrednice gađenja, sugerira da bi se prilikom kreiranja skale gađenja u obzir trebale uzeti čestice, koje osim opće nelagode, izazivaju navedene reakcije. Time bi se potencijalno mogla reducirati nestabilnost procjena koja proizlazi iz preklapanja valencije emocije gađenja i drugih emocija.
Izvorni jezik
Hrvatski