Pregled bibliografske jedinice broj: 1221533
Futurološka pismenost hrvatskih učitelja
Futurološka pismenost hrvatskih učitelja // Dani doktoranada 2022. Knjiga sažetaka / Brust Nemet, Maja ; Varga, Rahaela (ur.).
Osijek: Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2022. str. 39-40 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1221533 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Futurološka pismenost hrvatskih učitelja
(Futures literacy of Croatian teachers)
Autori
Hajdarović, Miljenko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Dani doktoranada 2022. Knjiga sažetaka
/ Brust Nemet, Maja ; Varga, Rahaela - Osijek : Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2022, 39-40
ISBN
978-953-8371-3
Skup
Dani doktoranada 2022.: Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 07.10.2022. - 08.10.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
futurologija, futurološka pismenost, obrazovne politike
(educational policies ; futurology ; futures literacy)
Sažetak
Složenost i multidimenzionalnost izazova koji se pojavljuju u 21. stoljeću kontinuirano rastu. Globalizacija, klimatske promjene, digitalizacija svakodnevice, pojave novih epidemija i ratova samo su dio izazova pred čovječanstvom koje još nije riješilo osnovne probleme prehrane, obrazovanja i ljudskih prava. Budućnost je dio fokusa čovječanstva od prapovijesti. U početku je bila vezana uz religijske običaje i pseudoznanstvene sustave (poput astrologije). Futurologija se od druge polovice prošloga stoljeća javlja kao pozitivna, ali ne i utopijska mogućnost znanstveno strukturiranih vizija mogućih budućnosti kako bi se na vrijeme pripremili odgovori na nove izazove. Futurologija i futurološka pismenost nisu uobičajeni dio hrvatskoga obrazovnog sustava. U ad hoc istraživanju 88, 1 % učitelja izjasnilo se da im futurološke metode nisu poznate. Tek se sporadično spominju i koriste u visokoškolskom sustavu. U više reformi hrvatskoga obrazovnog sustava u ovome stoljeću futurološke metode nisu primijenjene niti se koriste u planiranju obrazovnih politika. Futurološka pismenost učitelja mogla bi kvalitativno utjecati ne samo na planiranje nastave već na pripremu odgojno-obrazovnih projekata, kurikulume i kulturu škole te aktivaciju učitelja u oblikovanju obrazovnih politika. Posebnu bi korist učitelji mogli imati u području osobnoga i profesionalnog razvoja karijere. U radu se analiziraju suvremeni primjeri upotrebe futurologije i futurološke pismenosti u svijetu te se predlaže primjena u hrvatskim okvirima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)
