Pregled bibliografske jedinice broj: 1221493
VAŽNOST LOGIKE KAO NASTAVNOG PREDMETA U SREDNJIM ŠKOLAMA I NA FAKULTETIMA
VAŽNOST LOGIKE KAO NASTAVNOG PREDMETA U SREDNJIM ŠKOLAMA I NA FAKULTETIMA // 30. Dani Frane P3trića / Barišić, Pavo. Ćurko, Bruno.Guć, Josip. Jurić, Hrvoje. Knorr, Lidija. Matijević, Mira. Papo, Demian (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2022. str. 152-154 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1221493 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
VAŽNOST LOGIKE KAO NASTAVNOG PREDMETA U SREDNJIM
ŠKOLAMA I NA FAKULTETIMA
(THE IMPORTANCE OF TEACHING AND LEARNING LOGIC
IN HIGH SCHOOLS AND UNIVERSITIES)
Autori
Ćurko, Bruno. Cerić, Elmana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
30. Dani Frane P3trića
/ Barišić, Pavo. Ćurko, Bruno.Guć, Josip. Jurić, Hrvoje. Knorr, Lidija. Matijević, Mira. Papo, Demian - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2022, 152-154
Skup
30. dani Frane Petrića: Svijet u filozofiji – glavna tema; Hrvatska filozofija i kultura u interakciji i kontekstu – stalna tema
Mjesto i datum
Cres, Hrvatska, 25.09.2022. - 02.10.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Logika, nastava logike, srednja škola, visoko obrazovanje
(Logic, teaching logic, high school, higher education)
Sažetak
U obrazovnom sustavu Republike Hrvatske, kao i u susjednim zemljama, nastava logike ima dugu i kontinuiranu povijest. Cilj je ovoga izlaganja razmotriti i preispitati mjesto i zastupljenost logike kao nastavnog predmeta u srednjim školama i na fakultetima te potom ukazati na potencijalne nedostatke i ponuditi neke prijedloge za unapređenje. Motivacija za ovo izlaganje proizašla je iz svojevrsnog nesrazmjera između onoga što jest svrha poučavanja logike i njene zastupljenosti kao nastavnog predmeta u obrazovnom sustavu te nasušne potrebitosti njena izučavanja u vremenu u kojemu su djeca i mladi, kao izrazito ranjiva skupina, izloženi mnoštvu (dez)informacija i manipulacija.Kako je samim kurikulumom predmeta Logika navedeno, svrha njena poučavanja je »uzdignuti svijest učenika o kriterijima dobrog mišljenja i uskladitimišljenje s tim kriterijima«, a sama logika definirana kao »njegovanje vrlina mišljenja«, postavlja se problem (ne)opravdanosti izostanka izučavanja logike u tehničkim i strukovnim školama. Znači li to onda da je »njegovanje vrlinamišljenja« ekskluzivno pravo i privilegija gimnazijalaca ili, po principu pravednog obrazovanja, svim učenicima, bez obzira na vrstu srednje škole kojupohađaju, ovaj nastavni predmet treba biti organon za njegovanje kvalitetnogi valjanog mišljenja? U izlaganju će se argumentirati i o potrebi podučavanja logike, u prilagođenoj formi, u višim razredima osnovnih škola, s obziromna to da »važnost logike za svakodnevni i znanstveni život«, kao i podizanje svijesti o njoj, ne započinje u 3. razredu gimnazije. Dio izlaganja usmjerit će se na važnost podučavanja logike na učiteljskim odsjecima i fakultetima te u svim nastavničkim smjerovima, kao i u profesionalnom usavršavanju svih nastavnika. Nije moguće preskočiti logiku ako želimo odgovoriti zahtjevima i izazovima podučavanja u 21. stoljeću (kritičko mišljenje, medijska pismenost). Nije moguće preskočiti logiku ako želimo kod naših učenika i studenata razviti vještine koje će biti potrebne i tražene u budućnosti. Prema Svjetskom ekonomskom forumu, među deset najtraženijih vještina u 2025. godini bit će:analitičko mišljenje i inovacije, aktivno učenje i strateško učenje, rješavanje složenih problema, kritičko mišljenje i analiza, tehnološko rasuđivanje, rješavanje problema i formiranje ideja/koncepata. Je li moguće od navedenih sedam vještina imati ijednu bez nekih osnovnih ili posebnih znanja iz logike?
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
