Naslov
Prešućeni pjesnik Mato Marčinko – od Križnoga puta do spaljenoga sela
(Retained poet Mato Marčinko - from the Way of the Cross to the Burnt Village)

Autori
Tadić, Stipan, Bilobrk, Petar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Knjižica sažetaka znanstvenog skupa "Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća – prešućene stranice književnosti u komunističko doba" / - , 2020, 18-18

Skup
Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća – prešućene stranice književnosti u komunističko doba

Mjesto i datum
Križevci, Hrvatska, 24.10.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Mato Marčinko, pjesnik, komunizam, književnost, zabrana, diktatura
(Mato Marčinko, poet, communism, literature, dictatorship)

Sažetak
Hrvatski književnik i povjesničar te bivši zatočenik jugoslavenskih komunističkih zatvora Mato Marčinko objavio je niz književnih te znanstvenih djela iz povijest hrvatskoga naroda, među kojima su i zbirke pjesama "Mjesečev zavičaj", "Noćurci u krajoliku" i "Moliti nebo". U svibnju 1945. godine s narodom i hrvatskom vojskom povlači se u Austriju, da bi ga u Bleiburgu, s ostalim zarobljenicima engleska vojska predala Titovim partizanima. Nakon povratka s Križnoga puta najprije je bio zatočen u Hrastovici, a nakon toga u Petrinji. Bio je osnivač i vršitelj dužnosti predsjednika Znanstvenog društva za proučavanje podrijetla Hrvata. Zastupa iransku teoriju o podrijetlu Hrvata. Također je bio članom Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, suradnik više listova, osobito časopisa Marulić Hrvatskog književnog društva Svetog Jeronima, glasila Politički zatvorenik, časopisa Marija, lista Narod, te mnogih drugih. Marčinkov pjesnički svijet je prožet fascinantnim idealizmom, dubokom metafizičkom nostalgijom i naslućivanjima transcendentnoga. Uz prozu pisao je i književnu kritiku, objavio je i niz stručno-znanstvenih radova i knjiga, kao i povijesne knjige "Mučenička Hrvatska: ulomci iz hrvatske povijesti" i "Noć pokošenih Hrvatoljuba". Radove nije smio objavljivati pod svojim imenom, pa je najveći dio njih objavljen pod pseudonimima Tomislav Heres, Tin Slavić, A. Marus, Matko Maronić, M. Mara. Zbog pjesme "Hrvatska molitva" osuđen je 1972. na godinu dana strogog na kaznu strogoga zatvora u trajanju od jedne godine, koju je odrobijao u KPD Stara Gradiška. Nakon umirovljenja bavi se samo pisanjem. Bio je dugogodišnji član Hrvatskoga književnog društva Sveti Jeronim, a nakon obnove rada Matice hrvatske 1990. bio je njezin potpredsjednik.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Književnost, Kroatologija

POVEZANOST RADA