Naslov
Što se gledalo od Plenuma (1966) do Ustava (1974). Jezični i kulturni identitet hrvatskih igranih serija
(What was watched from the 1966 Plenum to the 1974 Constituion - the cultural and linguistic identity of TV series)

Autori
Kurtović Budja, Ivana ; Lasić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Riječi o riječi i Riječi

Urednik/ci
Marković, Ivan ; Nazalević Čučević, Iva ; Gligorić, Igor Marko

Izdavač
Disput

Grad
Zagreb

Godina
2022

Raspon stranica
709-721

ISBN
978-953-260-442-9

Ključne riječi
Radiotelevizija Zagreb, hrvatske igrane serije, načelo i domene identiteta, jezični identitet, kulturni značaj, šezdesete i sedamdesete u hrvatskome jeziku
(Radiotelevision Zagreb, Croatian TV series, identity principle and domains, linguistic identity, cultural significance, Croatian language during the 1960s and 1970s)

Sažetak
Objava se Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika dogodila svega nekoliko mjeseci nakon političkoga „obračuna“ na Brijunskom plenumu u srpnju 1966. godine. Oba su događaja imala jak odjek u političkom, medijskom i kulturnom prostoru toga vremena, a hrvatski će jezik i njegova percepcija unutar tadašnje jugoslavenske države postati tema brojnih polemika i rasprava. Istodobno će unutar tih dviju godina republička Radiotelevizija Zagreb i njezini proizvedeni televizijski sadržaji postati glavni „dostavljač“ kulturnih i društvenih informacija. Ubrzo postaje društvena prekretnica i s pravom se od sredine šezdesetih godina prošloga stoljeća televizija potvrđuje kao – medij svih medija. Okuplja brojne autore i scenariste te kroz raspisane natječaje financira snimanje i produkciju brojnih sadržaja namijenjenih novostečenoj brojnoj publici (v. Vončina 2011). Produciraju, snimaju i prikazuju televizijske serije, organiziraju se novi televizijski formati (od informativnoga preko dječjega do zabavnoga programa), festivalske se svečanosti prenose uživo, stvaraju se velika estradna imena prepoznatljiva po svome govoru i dr. Hrvatski će se jezik „uvući“ u domove, a televizija će postati svakodnevnica svih starosnih skupina na prostoru Socijalističke Republike Hrvatske. U radu se predstavljaju reprezentativni medijski sadržaji prenošeni televizijskim signalom u kojima se prepoznaje hrvatski jezični i kulturni identitet u vremenu od 1966. do 1974. Kulturni se i jezični identitet promatra kroz jezik televizijskih sadržaja prema načelu i domenama određivanja identiteta u jeziku (usp. Bucholtz i Hall 2010). Promatrani sadržaji su serije Naše malo misto (1970. – 1971.), Prosjaci i sinovi (1972.) i Gruntovčani (1975.). Cilj je rada prikazati iz promatranih serija ulogu organskih idioma hrvatskoga jezika u oživljavanju i jačanju hrvatskoga identiteta i kohezije u društveno, kulturno i politički nepovoljnim okolnostima i vremenu – od Brijunskoga plenuma (1966.), odnosno Deklaracije (1967.) preko sloma Hrvatskoga proljeća (1971.) do donošenja promjena u Ustavu SFRJ (1974).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA