Naslov
Inojezični hrvatski - izvanjski i unutarnji pogled na nasljedni jezik
(Croatian as a second language - external and internal view on heritage language)

Autori
Pavličević-Franić, Dunja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni

Knjiga
Riječi i riječi i Riječi

Urednik/ci
Marković, Ivan ; Nazalević Čučević, Iva ; Gligorić, Igor Marko

Izdavač
Disput

Grad
Zagreb

Godina
2022

Raspon stranica
373-385

ISBN
978-953-260-442-9

Ključne riječi
hrvatski kao ini jezik, nasljedni jezik, hrvatska nastava u inozemstvu, jezično-komunikacijska kompetencija
(acqusition of Croatian as L2, heritage language, Croatian classes abroadm language-communication competence)

Sažetak
Istraživanja ranojezičnoga razvoja potvrđuju činjenicu da se usvajanje prvoga ili organskoga jezika (J1) razlikuje od učenja drugoga, stranoga odnosno inoga jezika (J2) jer se u procesu ovladavanja inim jezikom stvara međujezik u kojemu koreliraju elementi prvoga i drugoga jezika (Jelaska, 2007 ; Pavličević-Franić, 2011). Za razliku od izvornojezičnoga usvajanja, inojezično se učenje može realizirati dvojako: kao učenje potpuno novoga i nepoznatoga jezičnoga sustava (strani jezik) te kao usvajanje jezičnoga idioma kojim je govornik djelomično ovladao, najčešće u ranome djetinjstvu, „naslijedivši“ ga od roditelja i predaka pa se nasljedni jezik većinom rabi u obiteljskome okruženju ili užoj društvenoj zajednici. Iako je riječ o nedominantnome jeziku komunikacije koji je različit od službenoga jezika sporazumijevanja u okruženju, hrvatski ga iseljenici smatraju materinskim jezikom, izražavajući tako svoje kulturološko naslijeđe i nacionalni identitet. U ovome će radu biti riječi o usvajanju hrvatskoga kao nasljednoga jezika te o razini jezično- komunikacijske kompetencije na hrvatskome standardnome jeziku kod polaznika hrvatskih škola u inozemstvu (istraživanje je provedno u Republici Njemačkoj, pokrajina Baden-Württemberg).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA