Pregled bibliografske jedinice broj: 1221069
Važnost hrvatske književnosti nastale izvan Hrvatske, pogled iz 2020. godine
Važnost hrvatske književnosti nastale izvan Hrvatske, pogled iz 2020. godine // Gastarbajterska iseljenička poema - od stvarnosti do romantizma: zbornik radova / Jurić, Tado ; Komušanac, Monika ; Krašić, Wollfy (ur.).
Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko katoličko sveučilište, 2022. str. 449-464
CROSBI ID: 1221069 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Važnost hrvatske književnosti nastale izvan
Hrvatske, pogled iz 2020. godine
(The Importance of Croatian Literature Created
Outside Croatia, a View from 2022)
Autori
Bošnjak, Milan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Gastarbajterska iseljenička poema - od stvarnosti do romantizma: zbornik radova
Urednik/ci
Jurić, Tado ; Komušanac, Monika ; Krašić, Wollfy
Izdavač
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko katoličko sveučilište
Grad
Zagreb
Godina
2022
Raspon stranica
449-464
ISBN
978-953-8349-40-9
Ključne riječi
hrvatska književnost, emigrantska književnost, hrvatsko iseljeništvo, hrvatska nacionalna manjina, identitet
(Croatian literature, e/migrant literature, Croatian diaspora, Croatian national minority, Identity)
Sažetak
U radu se analizira mjesto i značenje hrvatske književnosti nastale izvan Hrvatske, trideset godina nakon što je uspostavom samostalne hrvatske države nestao temeljni razlog za podjelu na dva odvojena korpusa hrvatske književnosti: jedan u domovini, u koji je bio uključen i manji dio djela napisanih u inozemstvu te drugi izvan domovine, koji su izgrađivali emigrantski pisci i koji je bio uglavnom nepoznat u domovini. Započeti postupak povezivanja i ujedinjavanja ova dva korpusa još uvijek traje te je potrebno kontinuirano istraživati književna djela nastala izvan Lijepe Naše i upoznavati hrvatsku javnost s ovim veoma važnim i integralnim dijelom naše književnosti. S namjerom stvaranja temelja za sintetiziranje dosadašnjih stručnih i znanstvenih doprinosa književnih povjesničara i teoretičara poput Vinka Brešića, Branke Kalogjere, Dubravka Horvatića, Željke Lovrenčić, Nikole Benčića, Vinka Grubišića, Stjepana Blažetina, Šimuna Šite Ćorića, Ante Sekulića, Stjepana Šešelja, Đure Vidmarovića, Vesne Kukavice, Vladimira P. Gossa, Jelene Šesnić, Borisa Škvorca i drugih, u radu ćemo dati presjek najvažnijih autora i ključnih književnih djela nastalih izvan Republike Hrvatske u posljednjih tridesetak godina. Uz autore koji pišu na hrvatskom jeziku (Irena Vrkljan, Vinko Grubišić, Slavenka Drakulić, Dubravka Ugrešić, Malkica Dugeč, Drago Štambuk, Jurica Csenar, Milovan Miković, Tomislav Žigmanov, Ljerka Toth Naumova, Vladimir Peter Goss, Adolf Polegubić, Jozo Župić itd.) u radu ćemo tematizirati i autore koji pišu na jezicima svoje životne sredine, na engleskom (Courtney Angela Brkic, Josip Novakovich, Sara Nović, Mary Helen Stefaniak, Frank Pervan, itd.), španjolskom (Juan Mihovilovich Hernández, Antonio Skármeta Vranicic, Ramón Díaz Eterovic, Andrés Morales Milohnic, Vesna, Eugenio i Guillermo Mimica, itd.) ili njemačkom jeziku (Jagoda Marinić, Marica Bodrožić, Nicol Ljubić, Nataša Dragnić itd.), budući da su glavne teme i važni motivi njihovoga stvaralaštva imanentni hrvatskome kontekstu te velika većina njih naglašava svoju pripadnost hrvatskome narodu i hrvatskoj kulturi. Stoga ih smatramo (i) hrvatskim književnicima, pri čemu se, u duhu otvorenosti našega vremena u kojemu se ne smije biti isključiv u definiranju identiteta, nipošto ne niječe njihova pripadnost još jednoj nacionalnoj književnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne humanističke znanosti, Književnost, Kroatologija
