Pregled bibliografske jedinice broj: 1220827
Arhitektura Dubrovnika između dva svjetska rata
Arhitektura Dubrovnika između dva svjetska rata, 2015., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1220827 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Arhitektura Dubrovnika između dva svjetska rata
(The Architecture of Dubrovnik between the World Wars)
Autori
Baće, Antun
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
10.11
Godina
2015
Stranica
812
Mentor
Premerl, Tomislav
Ključne riječi
Dubrovnik, moderna arhitektura, arhitektura između dva svjetska rata, arhitektonski regionalizam, modernitet i tradicija, arhitektura i kontekst, urbanizam
(Dubrovnik, modern architecture, architecture between the World Wars, architectural regionalism, modernity and tradition, architecture and context, urban planning)
Sažetak
Dubrovnik tijekom međuratnog razdoblja proživljava urbanu transformaciju. Dotadašnje prigradske zone Gruža i Lapada postupno se inkorporiraju u novu gradsku cjelinu, a urbani razvoj određen je u prvom redu nepostojanjem prostorno – planske regulative. Punu dominaciju ima izgradnja namijenjena individualnom stanovanju, a razmjerno velik udjel u cjelokupnoj građevinskoj djelatnosti zauzima izgradnja hotela i pansiona. Dok je arhitektura dvadesetih godina obilježena postupnom redukcijom historicističkog i secesijskog nasljeđa, od početka tridesetih godina otvara se put prihvaćanju internacionalnog modernizma. No, modernizam će čisti izraz dosegnuti u vrlo malom broju djela, dok će većina ostvarenja biti prožeta nastojanjem da se postulati moderne pomire s regionalnim osobitostima. Tijekom međuratnog razdoblja u Dubrovniku djeluje mali broj stalno nastanjenih arhitekata i građevinskih inženjera, što je pružilo mogućnost djelovanju projektanata iz drugih, većih središta tadašnje države, a u rjeđem broju slučajeva i onima iz europskih metropola. Spomenute okolnosti stvoriti će polje interakcije određeno lokalnim posebnostima i različitim arhitektonskim tradicijama. Istraživanjem se stječe uvid u arhitektonsku produkciju razmatranog razdoblja u Dubrovniku, ocjenjuje njen značaj za hrvatsku arhitekturu 20. stoljeća te donose glavne karakteristike urbanog razvoja razdoblja. Preispitane su postojeće atribucije i datacije te donesene nove, što je pridonijelo poznavanju opusa pojedinih arhitekata, od kojih su neki do sada bili slabo poznati ili potpuno zaboravljeni.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti