Naslov
Epidemiologija moždanog udara
(Epidemiology of Stroke)

Autori
Kadojić, Dragutin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Acta clinica Croatica / Demarin, Vida ; Kadojić, Dragutin ; Šerić, Vesna ; Trkanjec, Zlatko - Zagreb : Birotisak, 2002, 11-12

Skup
Prvi kongres Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje Hrvatskoga liječničkog zbora i Drugi kongres Hrvatskoga društva za prevenciju moždanog udara

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 16.10.2002. - 19.10.2002

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Epidemiologija; moždani udar
(epidemiology; Stroke)

Sažetak
Svjetska zdravstvena organizacija definira moždani udar (MU) kao &laquo ; ; ; naglo razvijanje kliničkih znakova fokalnog (ili globalnog) poremećaja moždanih funkcija, sa simptomima koji traju 24 sata ili duže, ili vode k smrti, bez drugog jasnog uzroka, osim znakova oštećenja krvnih žila&raquo ; ; ; . U kliničkom radu široko je prihvaćena klasifikacija koja uzima u obzir patološko-anatomske i patofiziološke parametre, te razlikuje hemoragijski moždani udar (HMU) koji se javlja u 15%-20% i ishemijski moždani udar (IMU) koji čini 80%-85% slučajeva. Podtipovi HMU-a su: intracerebralna hemoragija tipične ili atipične lokalizacije, koja predstavlja oko 15% , te subarahnoidna hemoragija (SAH) koja predstavlja oko 5% slučajeva MU-a. Podtipovi IMU-a su: trombotski, embolijski i hemodinamski udar. Međunarodna klasifikacija bolesti razvrstava cerebrovaskularne bolesti (CVB) na približno isti način, navodeći pod šiframa I 60 &#8211 ; ; ; I 69 podskupine: SAH, intracerebralno krvarenje, ostala netraumatska krvarenja, cerebralni infarkt uzrokovan ekstracerebralnom ili intracerebralnom okluzijom, te nespecificirani moždani udar. Praktična je i u zadnje vrijeme u široj uporabi klasifikacija IMU-a TOAST koja razlikuje slijedeće kategorije: infarkte velikih krvnih žila, lakunarne infarkte, kardioembolijske infarkte, infarkte koji su posljedica drugih uzroka, te infarkte nepoznatog uzroka. Procjenjuje se da u svijetu na godinu od MU-a oboli oko 4 milijuna ljudi. Od toga na Europu otpada otprilike 570.000, a na Sjedinjene Američke Države oko 500.000 oboljelih. U prikazu incidencije MU-a obično se rabe dobno standardizirane stope (age-standardized incidence rates). Međunarodne epidemiološke studije pokazuju da stope incidencije rastu eksponencijalno s dobi, te se kreću između 0, 3 promila u trećem i četvrtom desetljeću života, sve do 30 promila u osmom i devetom desetljeću života, što u prosjeku iznosi 1-2 promila. Stope prevalencije MU-a u svijetu variraju između 5 promila i nekoliko postotaka. Procjenjuje se da otprilike jedna trećina oboljelih od moždanog udara umire, druga trećina ima teži, a treća trećina lakši rezidualni neurološki deficit ili je bez deficita. Čimbenici koji predviđaju lošu prognozu i ishod MU-a su: visoka životna dob, muški spol, postojanje dijabetesa, arterijske hipertenzije i srčane bolesti u oboljelih, temperatura, disfagija, inkontinencija, pogoršanje svijesti, težak neurološki deficit, kognitivni poremećaji, lokalizacija i veličina infarkta, edem i pomak središnjih struktura, biokemijski i hematološki poremećaji, itd. Smrtni ishod MU-a uzrokuju središnje i periferne komplikacije. Najčešće središnje komplikacije su: cerebralni edem, transteritorijalna hernijacija, hemoragijska transformacija ishemije, epileptični napadaji, depresija. Znatno češće smrt bolesnika s MU-om uzrokuju periferne (sistemske) komplikacije: duboka venska tromboza i plućna embolija, bronhopneumonija, urinarni infekt, septikemija, aspiracija, srčana aritmija, miocitoliza, nekontrolirana hipotenzija, nagla smrt. Stope smrtnosti od MU-a u Europi se značajno razlikuju. Najviše stope od 249 umrlih /100.000 stanovnika zabilježene su u Bugarskoj, a najniže od 27 / 100.000 stanovnika u Švicarskoj. Istočnoeuropske zemlje imaju višu ukupnu smrtnost, dok su najniže stope zabilježene u skandinavskim zemljama, Švicarskoj i Nizozemskoj. Stope smrtnosti dramatično su smanjene tijekom zadnjih nekoliko desetljeća u Japanu i zapadnoeuropskim zemljama. Nasuprot tome, u istočnoeuropskim zemljama u tom razdoblju bilježi se stalan porast stope smrtnosti od MU-a, što se nastavlja i u uvjetima tranzicije ovih zemalja. Od osobitog su značenja studije koje pokazuju sekularne promjene u mortalitetu od neke bolesti kroz dugo razdoblje godina ili desetljeća. Neuroepidemiološke studije MU-a su vrlo važne za ispravno programiranje i planiranje zdravstvene službe i njezine specifične organizacije. Usto, one omogućuju potpunije sagledavanje prirodnog tijeka bolesti, uzroka bolesti, te prosudbu utjecaja genetski određenih i egzogenih čimbenika na pojavu i razvoj bolesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA