Naslov
Analiza zavjetrinskih oluja u Skandinavskom gorju na temelju regionalnog klimatskog modela kilometarske rezolucije
(Analysis of downslope windstorms in the Scandes based on a kilometer-scale regional climate model)

Autori
Jureša, Patrik

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Prirodoslovno matematički fakultet, Geofizički odsjek

Mjesto
Zagreb

Datum
23.09

Godina
2022

Stranica
48

Mentor
Belušić, Danijel

Ključne riječi
ALADIN, AROME, bura, cirkulacijski tip, fen, HCLIM38, klimatski model, NorCP, Skandinavija, temperatura, vjetar, zavjetrinska oluja
(ALADIN, AROME, bora, circulation type, climate model, downslope windstorm, foehn, HCLIM38, NorCP, Scandes, Scandinavia, temperature, wind)

Sažetak
Zavjetrinska oluja mezoskalni je meteorološki fenomen koji se javlja u planinskim predjelima. Vjetar je to čije srednje satne brzine mogu premašiti 20 m·s−1, a udari i 50 – 70 m·s−1. Zavjetrinska oluja može pospješiti lokalno nagle promjene u temperaturi i drugim meteorološkim parametrima, ali i nepovoljno djelovati na okoliš i ljude. U ovom radu razmatrani su podaci dobiveni provedbom projekta NorCP koristeći model HCLIM38- AROME koji je bio ugniježđen u mrežu modela HCLIM38-ALADIN. Rubni uvjeti uzeti su iz ERA- Interim reanalize. Simulacije su pokrile 20 godina, 1998. – 2017., za područje Skandinavskog poluotoka, odnosno Skandinavskog gorja. Skandinavsko gorje vrlo je izazovno za modeliranje i proučavanje njegovog utjecaja na vrijeme zbog izrazite kompleksnosti. Okruženost oceanom i morima, strme planine s mnogo ispresijecanih klanaca, fjordova i vrhova utječu na strujanje te ga mijenjaju i dinamički i termodinamički. U ovom radu istraživana je povezanost sinoptičke situacije i zavjetrinskih oluja na četiri naknadno podijeljene poddomene. Kako bi se pravilnost mogla uočiti, uvedeno je 10 prije konstruiranih cirkulacijskih tipova. Nakon analize broja zavjetrinskih oluja po sezonama, pristupilo se detaljnijoj analizi zimske sezone (DJF) i to po svim cirkulacijskim tipovima i poddomenama. Rezultati pokazuju kako se smjerovi zavjetrinskih oluja po poddomenama i cirkulacijskim tipovima ne razlikuju značajno. Proučavana je promjena temperature u područjima nastupa zavjetrinskih oluja, odnosno ima li vjetar burski ili fenski karakter. Budući da se pokazalo kako se cirkulacijski tipovi na poddomenama međusobno klimatološki ne razlikuju, analizirani su pojedini termini koji su uzrokovali najveći broj zavjetrinskih oluja kako bi se pokušao ustanoviti uzrok tomu. Izabrano je pet primjera: dominantno hlađenje, dominantno grijanje, dva termina gdje je jasna podjela između hlađenja i grijanja te heterogeni slučaj kojeg karakterizira nepravilni prostorni raspored grijanja i hlađenja. Razmatranje navedenih slučajeva ukazuje na kompleksnost situacije te pokazuje kako pri proučavanju lokalnih meteoroloških fenomena, kao što su zavjetrinske oluje, više faktora može imati značajnu ulogu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geofizika

POVEZANOST RADA