Naslov
Iskorak Vladimira Turine
(The breakthrough of Vladimir Turina)

Autori
Vukadin-Doronjga, Hela

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, katalog_izlozbe, znanstvena

Izdavač
Muzej grada Zagreba

Grad
Zagreb

Godina
2006

Stranica
96

ISBN
953-6942-21-6

Ključne riječi
Vladimir Turina ; arhitekt vizionar ; međunarodna recepcija ; sportska arhitektura ; konstruktivizam ; pejzažna arhitektura ; Stadion Maksimir ; Olimpijski stadion Banjica ; Kombinirano plivalište Rijeka-Sušak 1949. ; Centar za zaštitu majke i djeteta ; Narodno kazalište, Zenica ; Olimpijski stadion, Teheran ;
(Vladimir Turina ; visionary architect ; international reception ; sports architecture ; constructivism ; landscape architecture ; Stadium Dinamo in Maksimir ; the Olympic Stadium Banjica in Belgrade ; Rijekas Flexible Swimming Pool from 1949 ; Centre for the Protection of Mother and Child ; the National Theatre in Zenica ; the Olympic Stadium in Teheran)

Sažetak
Emocionalno-intelektualna i duhovno-moralna komponenta presudne su u iščitavanju cjelokupnog djela arhitekta Vladimira Turine ( Banja Luka, 6. veljače 1913. – Zagreb, 22. listopada 1968. ; izvanredni profesor, projektant, konstruktor, majstor grafizma, vrstan pedagog, teoretičar, publicist), što se posebice reflektira iščitavajući njegove literarne zapise [stručno- teorijski tekstovi, koji problematiziraju arhitekturu i urbanizam te neobjavljeni rukopisi (i prepiske – privatna pisma)], kojima ga, uz arhitektonsko-urbanističke vizije/rješenja, možemo, svrstati u sam vrh hrvatske avangarde 20. st., pa i šire. Vremenski okvir u kojem ga pratimo i promatramo je konac 1930-ih, 1940-ih, 1950-ih, 1960-ih. Projekti V. Turine „odskaču od uobičajenih shema arhitektonske kompozicije“ pa kada se uzmu u obzir najjednostavniji prostorni odnosi, sama po sebi nameće se temeljna vrijednost u odnosu na našu sredinu i svijet. Bio je arhitekt budućnosti, ali ne iracionalni, nego je samo arhitekturu gledao trideset, četrdeset godina unaprijed. Turinu odlikuje inženjerska uspješnost vladanja konstrukcijom, snaga, ljepota konstrukcije i forme. Artikulaciju matematičkog izraza primijenio je na oblikovanje, genijalne interpretacije fizičkog oblika kroz razmatranje procesa njegova korištenja, u kontekstu i prirodnim potencijalima (uporište oblika u okolini, poetični kontekstualizam, “elementarna snaga prirodnog ambijenta“), logika arhitektonskog oblika je apsolutna.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA