Naslov
Nautički turizam Republike Hrvatske s osvrtom na Istarsku županiju
(Nautical tourism of the Republic of Croatia with reference to Istrian County)

Autori
Pereša, Toni

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Pomorski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
08.07

Godina
2022

Stranica
56

Mentor
Maglić, Livia

Ključne riječi
nautički turizam, Republika Hrvatska, Istarska županija
(nautical tourism, Republic of Croatia, Istria County)

Sažetak
Nautički turizam smatra se specijaliziranom granom turizma, koji svoju specijalizaciju ostvaruje kroz pružanje nautičkih usluga krajnjim korisnicima. Isti diljem svijeta sve je atraktivniji i svake godine bilježi sve veće stope rasta i poveće prihode. Uspoređujući razvoj u svijetu i kod nas, uviđa se kako je nerazmjer u brzini razvoja istoga, obzirom da je kod nas u Republici Hrvatskoj nautički turizam u svojim začetcima se razvijao poprilično usporenim tempom. Marine u Republici Hrvatskoj od svojih ubrzanih razvojnih začetaka, iz godine u godinu bilježe sve uspješnije poslovanje. Za analizu poslovanja marina u Republici Hrvatskoj uzeti su podaci od 2017.- 2020. godine. Republika Hrvatska iz godine u godinu bilježi porast broja luka nautičkog turizma. Primjerice, 2017. godine bilo je 140 luka, a do 2020. godine taj je broj porastao na 185. Marine u Republici Hrvatskoj bogato su opremljene, ponuda je šarolika, od onih manjih pa do onih većih, i svaki nautičar može pronaći ono što njemu odgovara. Razina kvalitete u većini marina i luka je zadovoljavajuća, no uvijek postoji mjesta za poboljšanje ponude i kvalitete. Jasno je kako je ovo perspektivan oblik turizma, što je i dokazao već kroz 20-godišnje razdoblje, no važno je pratiti trendove te unaprjeđivati ponudu u skladu s potražnom, no također biti uvijek korak ispred turista, osmišljavajući inovativna rješenja. Nautički turizam u Istarskoj županiji zasigurno predstavlja bitan segment razvijanja ponude destinacije, kao i njezina unaprjeđenja i inoviranja, a bazira se na 4 velike marine : Umag, Rovinj, Pomer te Pula, koje su predmet studije slučaja. Analizirani su sljedeći podaci: broj luka po kategorijama, kapaciteti, broj zaposlenih, broj plovila na stalnom vezu na moru i kopnu, broj plovila u tranzitu te ostvareni prihodi, za promatrano razdoblje 2018., 2019. te 2020. godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport

POVEZANOST RADA