Naslov
Pregled istraživanja i razvoj industrijske geografije od 1992. do 2022. godine
(Review of research and development of Industrial geography from 1992 to 2022)

Autori
Stiperski, Zoran ; Lončar, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni

Izvornik
Razvoj geografske misli i geografskih disciplina 1992. - 2022. / Maradin, Mladen - Zagreb : Hrvatsko geografsko društvo, 2022, 35-36

ISBN
978-953-7245-20-7

Skup
Znanstveno-stručni skup Razvoj geografske misli i geografskih disciplina 1992. – 2022.

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.09.2022

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
industrijska geografija, industrijske regije, lolacijski faktori, industrijska ekologija
(industrial geography, industrial regions, location factors, industrial ecology)

Sažetak
Tijekom 1980-ih brojnim radovima i doktorskom disertacijom profesor Dragutin Feletar postavlja temelje industrijske geografije u Hrvatskoj. Daljnji snažniji metodološki razvoj nastavlja se 1990-ih godina kada industrijsko-geografske teme započinju istraživati, uz Dragutina Feletara, Zoran Stiperski i Željka Šiljković. U razdoblju od 1990. do 2004. godine objavljeno je 34 znanstvenih članaka iz područja industrijske geografije, pri čemu se dio radova samo djelomično bavi industrijskom geografijom. Interes industrijskih geografa pokriva nekoliko područja: od ekoloških tema (9 radova) i veza industrije i turizma (2 rada) ; preko problematike formiranja industrijskih područja (2 rada) te utvrđivanja industrijske marginalnosti odnosno središnjosti (1 rad) ; prestrukturiranja industrije (6 radova) i faktora lokacije industrije (4 rada) ; te utjecaja industrije na komunalni ustroj (8 radova). Sve navedene teme mogu se smjestiti u okvir industrijske geografije zbog očiglednih utjecaja industrije na mnoge procese zamjetne u prostoru, iako neke problematike mogu djelovati istraživački nepovezano s ovom disciplinom. Industrijski geografi doprinjeli su i u razvoju metodologije te primjeni novih i inoviranih kvantitativno- statističkih metoda. Jedan od doprinosa je i razvoj modela po kojem se utvrdila industrijska središnjost odnosno rubnost koristeći se pri tome sa preko stotinu točaka, pri čemu svaka točka ima određenu težinu. Pomoću modela definirala su se industrijska razvojna, izolirana i ovisna područja u Hrvatskoj. Kroz više radova razvijali su se načini regionalizacije industrijaliziranih područja koristeći najčešće ostvarenu zaposlenost u industriji. Važan doprinos je i primjena statističkih izračuna pri razvrstavanju hrvatske industrije na radnointenzivnu, sirovinsku i kompleksnu, izračunato na temelju tri ključna činitelja (radna snaga, blizina izvora sirovina i blizina središta industrijske živosti). Razvijajući model nužnog suživota industrije i turizma industrijski geografi su dali važan znanstveni doprinos o utvrđenom „sukobu“ tih dviju gospodarskih grana te otvorili pitanje formiranja turističko-industrijske regije i njezinog uspješnog razvoja kao i međusobnoj suradnji industrije i turizma. Utjecaj industrijski geografa vidljiv je u razvoju industrijske ekologije s razvojem modela u kojem se odnos industrije i okoliša razvija kroz četiri etape: od obujma i strukture industrije preko složenih utjecaja u prostoru koji utječu na snagu industrije i utjecaja industrije na zagađenje do predlaganja optimalnih oblika zaštite okoliša. Doprinos u istraživanju komunalnog sustava općina i gradova vidljiv je u važnosti industrije kao nezaobilaznog faktora snage i važnosti komunalnih središta u prostoru. U razdoblju od 2005. godine pa do danas, veći dio istraživanja u okviru industrijske geografije odnosio se na industrijsko-geografsku regionalnu problematiku. Najveći doprinos industrijske geografije u člancima koji su objavljeni u ovom periodu, odnosi se na pojašnjavanje procesa deindustrijalizacije, reindustrijalizacije, međuovisnost industrijalizacije i socijalno- ekonomskih procesa, industrijske (ne)konkurenstnosti, utjecaja industrije na regionalni razvoj i pojedine regije u Hrvatskoj te industrijsku ekologiju. Od 2005. do 2022. godine objavljeno je 11 znanstvenih radova, dva magisterija, dvije doktorske disertacije kao i dva udžbenika (Odjel za Geografiju u Zadru i Geografski odsjek PMF-a u Zagrebu). U okviru industrijske geografije obranjeno je 16 diplomskih radova koji uključuju analizu industrije i pojedinih proizvodnih aktivnosti te brojni prvostupnički radovi. Teme koje se u ovom periodu najviše obrađuju i o kojima se piše su: analiza pojedinih industrija (drvna, metaloprerađivačka) ali i industrija u cjelini, industrija specifičnim razdobljima kao što je tranzicijsko razdoblje (u pojedinim gradovima, regijama te Hrvatskoj u cjelini), organizacijski oblici industrije (industrijske i poslovne zone), razvoj industrije u pojedinim područjima/regijama (Središnja Hrvatska, Sisak, Petrinja, Banovina, Podravina, države Srednje Europe), analiza industrijskih poduzeća, faktori lokacije pojedinih industrijskih sektora, promjene u industrijskoj zaposlenosti, restrukturiranje industrije, pitanje industrijskog otpada i sl. Od 1980. godine pa do danas industrijska geografija predaje se kao obvezni kolegij na Geografskom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Od 1997. godine na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru industrijsku geografiju predaje prof. Šiljković.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne društvene znanosti, Geografija

POVEZANOST RADA