Pregled bibliografske jedinice broj: 1219136
Može li se vjerovati statistikama o migraciji? Usporedba Hrvatske i odabranih europskih zemalja
Može li se vjerovati statistikama o migraciji? Usporedba Hrvatske i odabranih europskih zemalja // Međunarodna znanstvena konferencija Migracije na rubu Europe: trendovi, politike i izazovi = International Scientific Conference Migration on the Edge of Europe: Trends, Policies, and Challenges
Zagreb, Hrvatska, 2022. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1219136 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Može li se vjerovati statistikama o migraciji?
Usporedba Hrvatske i
odabranih europskih zemalja
(Can migration statistics be trusted? A comparison of
Croatia and selected European countries)
Autori
Pavić, Dario
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Međunarodna znanstvena konferencija Migracije na rubu Europe: trendovi, politike i izazovi = International Scientific Conference Migration on the Edge of Europe: Trends, Policies, and Challenges
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 29.09.2022. - 30.09.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
iseljavanje, registar stanovništva, uobičajeno prebivalište, Hrvatska, migracijski tok
(emigration, population registry, habitual residence, Croatia, migration flow)
Sažetak
Iseljavanje iz Republike Hrvatske u razdoblju nakon pristupanja Europskoj uniji u središtu je interesa istraživača i javnosti, no točan broj iseljenika teško je utvrditi pomoću statističkih podataka o odjavama prebivališta u Republici Hrvatskoj. U ovom radu analiziraju se metode prikupljanja podataka o migracijskim tokovima u Hrvatskoj i šest europskih zemalja (Austrija, Irska, Italija, Njemačka, Norveška i Švedska), s posebnom pažnjom prema rokovima propisanima za prijavu uobičajenog prebivališta u pojedinoj zemlji. Isto tako uspoređuju se i brojevi iseljenih iz Hrvatske prema podacima Državnog zavoda za statistiku s podacima o useljenicima iz Hrvatske u spomenute zemlje. Postoje razlike u popisivanju migrantskih događaja među zemljama, a napose u Hrvatskoj, gdje nije jasan rok odjave kod dugotrajnijih boravaka u inozemstvu. Isto tako, utvrđeno je da je u velikom broju slučajeva broj prijavljenih hrvatskih državljana veći od broja iseljenih prema hrvatskim podacima. Iseljenici često nemaju poticaja odjaviti se iz Hrvatske zbog straha od gubitka stečenih socijalnih prava i nesigurnosti u vezi s duljinom boravka u inozemstvu. Broj prijavljenih hrvatskih građana u europskim zemljama veći je i zbog kraćeg roka obvezne prijave i jačih poticaja da se to učini. Nužno je usklađivanje hrvatskog sustava vođenja statistika s europskim praksama i uvođenje obuhvatnog registra stanovništva Republike Hrvatske.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija
