Naslov
Demografski okvir i razvoj obiteljske strukture stanovništva Hrvatske 1971.-2001.
(Demographic Frame and Development of Family Structure of the Croatian Population from 1971-2001)

Autori
Živić, Dražen

Izvornik
Revija za sociologiju (0350-154X) 34 (2003), 1-2; 57-74

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Hrvatska; stanovništvo; obitelj; nupcijalitet; divorcijalitet; natalitet
(Croatia; Population; Family; Nuptiality; Divorce-rate; Birth-rate)

Sažetak
U ovome prilogu su istraživani obiteljska struktura stanovništva Hrvatske te promjene u njezinom razvoju u posljednjih trideset godina (1971.-2001.). U tom smislu sažeto su vrednovani i najvažniji demografski i društveno-gospodarski činitelji promjena u obiteljskoj slici. Ustanovljena je uzročno-posljedična povezanost demografskog razvoja Hrvatske i promjena u obiteljskom sastavu te kretanju nupcijaliteta i divorcijaliteta. Suvremena se obitelj značajno razlikuje od tradicionalne, ne samo po svojemu mjestu u društvu, nego i po svojoj unutarnjoj strukturi i odnosima, kao i po demografskim obilježjima. Procesi industrijalizacije, urbanizacije, deagrarizacije, deruralizacije, modernizacije i drugi, umnogome su promijenili mjesto, ulogu i važnost braka i obitelji u Hrvatskoj. Obitelj sve više postaje nepoželjna, ili barem neatraktivna, društvena institucija. Zanemaruje se roditeljska uloga braka i obitelji. Na poželjnosti dobivaju izvanbračne zajednice, koje očito osiguravaju dovoljno osobne slobode partnerima radi zadovoljena svojih profesionalnih ili drugih potreba. Demografski kontekst razvoja obiteljske strukture stanovništva Hrvatske postaje sve nepovoljniji. U tom smislu na osobit način trebamo apostrofirati dva dugoročna i globalna demografska procesa izrazito depopulacijskih značajki - dugoročni ubrzani pad nataliteta i demografsko starenje. To su najakutniji i najaktualniji demografski problemi Hrvatske danas, koji izravno impliciraju poremećaje u razvoju obiteljske slike hrvatskoga stanovništva. Pad broja sklopljenih brakova, porast broja izvanbračnih zajednica, porast udjela samohranih majki i očeva u obiteljskoj strukturi te sve izraženiji porast broja djece rođene izvan braka, ističu nužnost koncipiranja i provedbe različitih jedinstvenih mjera populacijske i obiteljske politike (strategije) koje će voditi računa o suvremenim procesima u razvoju obiteljske slike hrvatskoga stanovništva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA