Naslov
Ispitivanje postojanosti digitalnog otiska na koži uz predobradu plazmom za primjenu u interijeru automobila
(Testing the fastness of a digital print on plasma pretreated leather for use in the interior of a car)

Autori
Sejdić, Dario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Tekstilno-tehnološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.09

Godina
2022

Stranica
44

Mentor
Ercegović Ražić, Sanja

Neposredni voditelj
Ludaš, Anja

Ključne riječi
koža, niskotlačna plazma, digitalni ink jet otisak, postojanost otiska
(leather, low-pressure plasma, digital inkjet print, fastness of print)

Sažetak
Koža je vrlo izdržljiv i otporan materijal, ali istodobno materijal koji je elastičan i diše ; te ju odlikuje visoka čvrstoća, elastičnost, otpornost na abraziju, dobra propusnost zraka, mekoća i glatkoća. S obzirom na iznesena svojstva kože, ali i poznatu tehnologiju prerade kože od sirovog materijala do gotove dorađene kože i opterećenost primjenom velikih količina kemikalija i vode, te topline što negativno utječe na ekološki aspekt, u ovom radu je ispitana mogućnost primjene ekološki povoljne predobrade površine hladnom plazmom na poluprerađenoj (i jednom uzorku gotove kože) koži i potom primjena digitalnog inkjet tiska bez uporabe primera kao i poliuretanskih premaza za postizanje otisaka visokog stupnja kvalitete. Uzorci kromno i sintetski štavljene goveđe kože različitog stupnja dovršenosti s prirodnim licem su predobrađeni kisikovom i argonovom plazmom, nakon čega su podvrgnuti digitalnom inkjet pigmentnom tisku. Učinkovitost predobrade plazmom na postojanost digitalnog pigmentnog inkjet otiska karakterizirana je analizom površine FE-SEM mikroskopom, analiza pokrivenosti površine tiskom Dino-lite mikroskopom. Ispitan je i utjecaj predobrade na hidrofilnost/ hidrofobnost površine uzoraka primjenom jednostavnog testa kapi, postojanost otisaka na trljanje primjenom krokmetra, otpornost na savijanje metodom fleksometra, te je postojanost otiska na starenje u kontroliranim uvjetima ispitana primjenom ksenotesta. Analizom rezultata utvrđeno je da je površina uzoraka očišćena, te hrapavija s naglašenijim i otvorenijim ragadama i prisutnim granuliranim segmentima na licu kože. Ispitivanjem otpornosti otisaka na trljanje nisu dobiveni jednoznačni rezultati, te je teško zaključiti je li predobrada plazmom poboljšava ili ne postojanost otiska, ali su općenito bolji rezultati dobiveni kod transfer tiska u odnosu na direktni digitalni inkjet otisak. Prema dobivenim rezultatima ispitivanjem otpornosti na svijanje primjenom fleksometra pri 25 000 ciklusa gotovo svi uzorci su pokazali izvrsnu otpornost na svijanje kod gotovo svih uzoraka, kao i nakon izlaganja umjetnom svjetlu primjenom ksenotesta. Prema rezultatima nakon 75-satnog izlaganja (crvenog i plavog obojenja) nema značajnih promjena u izgledu otisnutih uzoraka, te iz rezultata proizlazi da uzorci tiskani metodom transfer tiska neovisno o vrsti štave i vrsti plina za predobradu plazmom imaju najviše ocjene (7/7), dok je samo kod obrade O2/Cr/D utvrđena najniža ocjena (1/6) u crvenom dijelu otisnutog uzorka. Takav rezultat može se pripisati razlijevanju pigmenta direktnog tiska po površini zbog nemogućnosti apliciranja primera. Uzorak gotov i dorađen (N/Cr-Crni/PD) otisnut direktnim tiskom uz primjenu primera pokazao je najveću ocjenu (7/7) koja je ujedno i najbolja ocjena za metodu direktnog tiska u usporedbi s transfer tiskom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Tekstilna tehnologija

POVEZANOST RADA