Pregled bibliografske jedinice broj: 1218731
Oko ili uho, glas ili pismo – binarni kodovi i nebinarne prakse
Oko ili uho, glas ili pismo – binarni kodovi i nebinarne prakse // BINARNOSTI I SUPROTNOSTI u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi Zbornik radova 49. seminara Zagrebačke slavističke škole / Nazalević Čučević, Iva ; Gligorić, Igor Marko (ur.).
Zagreb: FF Press ; Zagrebačka slavistička škola, 2022. str. 147-175
CROSBI ID: 1218731 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Oko ili uho, glas ili pismo – binarni kodovi i nebinarne prakse
(An Eye or an Ear, a Voice or a Letter: Binary Codes
and Non-binary Practices)
Autori
Rudan, Evelina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
BINARNOSTI I SUPROTNOSTI u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi Zbornik radova 49. seminara Zagrebačke slavističke škole
Urednik/ci
Nazalević Čučević, Iva ; Gligorić, Igor Marko
Izdavač
FF Press ; Zagrebačka slavistička škola
Grad
Zagreb
Godina
2022
Raspon stranica
147-175
ISBN
978-953-175-999-1
Ključne riječi
usmenost, pisana kultura, književnost, žanr, psihodinamičke karakteristike usmenosti, bajka
(usmenost, pisana kultura, književnost, žanr, psihodinamičke karakteristike usmenosti, bajk)
Sažetak
U radu se objašnjava put do znanstvenog konceptualiziranja opreke usmeno – pisano i način na koji je upravo to binarno konceptualiziran- je omogućilo uvid u nehijerarhizirani odnos prema razlikama usmeno- ga i pisanoga oblikovanja književnog teksta. Iz perspektive proizvodn- je promotrit će se razlike usmenosti i pismenosti krećući od nekih postavki W. Onga (dodavanje, a ne subordinacija ; cjelovitost, a ne anal- itičnost ; sudjelovanje, a ne objektivna distanca). Pokazat će se i kako su neka čitanja „teksta” i „konteksta” – koja su računala s binarnim opozicijama – doprinijela raščišćavanju žanrovskih problema. Dakle čovjekova sposobnost apstrahiranja na binarne kodove osigurala je neke bitne spoznaje, omogućila je pomak u razumijevanju jezika, po- mak u razumijevanju kulture, pomak u razumijevanju žanrova. Ta je sposobnost alat spoznaje, alat koji osigurava neka znanja. No osigura- va li i mudrost, to je drugo pitanje. U radu će se provjeriti i kako je na njega odgovorila jedna bajka, odnosno pokazati kako je kraljevu bina- rnu zagonetku u poznatoj bajci, ovdje u hvarskoj inačici, pametna protagonistica razriješila nebinarnom praksom. Integrirajuća, nebi- narna praksa, kad je riječ o odnosu usmeno – pisano, odraza je našla i u nekim od iznimno dobro prihvaćenih suvremenih romana koji su upravo korištenjem usmenog interteksta polučili izvrsne poetičke učinke u pisanoj književnosti (K. Novak: Črna mati zemla, Ž. Periš: Mlad- enka kostonoga).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost
