Naslov
Migracijski kontekst rata u Ukrajini i njegov potencijalni demografski odraz na Republiku Hrvatsku
(The Migration Context of the War in Ukraine and its Potential Demographic Impact on the Republic of Croatia)

Autori
Živić, Dražen ; Komušanac, Monika

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
"Migracije na rubu Europe: trendovi, politike i izazovi" / - , 2022, 60-60

Skup
Međunarodna konferencija "Migracije na rubu Europe: trendovi, politike i izazovi"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 29.09.2022. - 30.09.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Rat u Ukrajini, prisilne migracije, ukrajinske izbjeglice u Hrvatskoj, povratak, demografska revitalizacija
(War in Ukraine, forced migration, Ukrainian refugees in Croatia, return, demographic revitalization)

Sažetak
U tipologiji migracija s obzirom na voljnost prisilne se migracije najčešće povezuju uz ratove i ratna djelovanja koji za posljedicu imaju velika ljudska stradanja i materijalna razaranja i koji otežavaju ili posve onemogućavaju miran život i rad. Ratovi uzrokuju veliku pokretljivost stanovništva koje je prinuđeno privremeni boravak osigurati unutar ili izvan granica vlastite države. U prvom je slučaju riječ o „unutarnjim“ izbjeglicama (prognanicima ili raseljenim osobama), dok je u drugom slučaju, iz motrišta međunarodnog prava, riječ o izbjeglicama. Vojna agresija Ruske Federacije na Ukrajinu, uz ostalo, proizvela je značajnu prostornu pokretljivost ukrajinskog stanovništva, koje je jednim dijelom privremeno naseljeno u zapadnim (relativno sigurnijim) dijelovima zemlje, dok je brojčano izuzetno jak izbjeglički val privremenu sigurnost života pronašao u brojnim europskim državama, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Prema podatcima UNHCR-a, od 24. veljače 2022., kada je počela vojna agresija Ruske Federacije na Ukrajinu, do 24. svibnja, tu je zemlju napustilo više od 6, 5 milijuna stanovnika, od kojih je najviše registriranih izbjeglica (više od polovice) u Poljskoj (približno 3, 5 milijuna), uz gotovo 2, 1 milijun stanovnika koji su privremeno smješteni u sigurnijim dijelovima Ukrajine. U istom je razdoblju u Republiku Hrvatsku ušlo 18, 5 tisuća stanovnika Ukrajine, mahom žene i djeca. S obzirom na intenzitet ratnih djelovanja i razaranja izbjeglički potencijal ukrajinskog stanovništva i dalje je vrlo visok. Znanstveno relevantno i istraživački izazovno, stoga, jest pitanje: hoće li i u kojoj mjeri trenutni/budući izbjeglički kontingent ukrajinskog stanovništva u Republici Hrvatskoj imati utjecaja na postojeću demografsku sliku Hrvatske čija je osnovno obilježje duboka depopulacija i visoka ostarjelost stanovništva? U tom je kontekstu potrebno ukazati na sličnosti i razlike demografskih trendova i struktura između populacija u Ukrajini i Hrvatskoj te naznačiti moguće potencijale (demografske dobitke) ukrajinske izbjegličke populacije u Hrvatskoj, naročito na regionalnoj razini. Stupanj materijalnih razaranja u Ukrajini i neizvjesnost skorog razrješenja sukoba i reintegracije trenutno okupiranih dijelova, sasvim jasno otvara pitanje duljine trajanja izbjegličkog statusa i u konačnici mogućnosti i želje za povratkom. To, dakako, otvara pitanje afirmativnog i osmišljenog pristupa hrvatske države prema mogućnosti da, barem, dio ukrajinskog izbjegličkog kontingenta u Hrvatskoj i trajno ostane živjeti i raditi u našoj zemlji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija

POVEZANOST RADA