Naslov
Diplomatski odnosi Svete Stolice i Republike Hrvatske
(Diplomatic relations between the Holy See and the Republic of Croatia)

Autori
Marinović, Antea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Mjesto
Zagreb

Datum
09.07

Godina
2019

Stranica
75

Mentor
Nakić, Mladen

Ključne riječi
Sveta Stolica, Vatikanski ugovori, Hrvatska, Vatikanska diplomacija
(Holy See, Vatican treaties, Croatia, Vatican diplomacy)

Sažetak
Sveta Stolica putem svojih legata, apsolutnih delegata, pronuncija i nuncija, neprekidno je prisutna u međunarodnim odnosima. Najstarija i najspecifičnija od svih diplomatskih službi u svijetu. Papinska diplomacija svoje početke vidi još u stavu prvih rimskih biskupa da su odgovorni za univerzalnu Crkvu, te da se moraju brinuti i o dobrobiti mjesnih crkava, te su i u najranije vrijeme rimski biskupi slali legate pojedinim mjesnim crkvama i biskupijama. Poimanje Katoličke crkve kao univerzalne, ali i centralističke, gdje je upravo papinstvo odraz Božje središnje moći, diktiralo je oduvijek, a još i uvijek, ustroj i potrebu za diplomacijom. Sveta Stolica održava diplomatske odnose s 183 države svijeta. Temi ugovora Republike Hrvatske i Svete Stolice kao predstavnika Crkve može se priči s više aspekata i s naglaskom na različite njihove dijelove ili pitanja koja potiču. Veze Vatikana s hrvatskim narodom sežu u najdalju poznatu prošlost Hrvata. Bez obzira na dug i vrijedan povijesni odnos Hrvatske i Svete Stolice kroz razne faze i oblike postojanja hrvatske državnosti, pravno i formalno najvažniji je njihov odnos u razdoblju od proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske. Prva i najvažnija međunarodna reakcija na proglašenje samostalnosti neke države, jest njeno priznanje ili nepriznanje od drugih država. Bez priznanja drugih država, novoproglašena država nije priznata u međunarodnoj zajednici, pa ne može realizirati svoju državnost. Republika Hrvatska uživala je podršku Vatikana i Svete Stolice koji su zagovarali njeno priznanje. Sveta Stolica bila je među prvim državama koja je službeno priznala Republiku Hrvatsku, 13. siječnja 1992. godine, a rad na priznanju objavila je već u studenome 1991. godine kada je državama tadašnje Konferencije za europsku sigurnost i suradnju (KESS) poslala Memorandum kojim ih poziva na priznanje Republike Hrvatske. Taj odnos Svete Stolice prema Republici Hrvatskoj najavljivao je drukčije i nove odnose u diplomatskim odnosima. Republika Hrvatska bila je prva država tek izašla iz zajednice s vladajućim komunističkim režimom s kojom su sklopljeni i ratificirani ugovori. Pri sklapanju prva tri ugovora papa Ivan Pavao II. objasnio je kako Crkva njima samo želi dobiti veću sigurnost i novi zamah u djelovanju u državi koja na demokratskoj osnovi omogućuje vjerske slobode i poštuje odvojenost Crkve od države.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Interdisciplinarne društvene znanosti

POVEZANOST RADA