Pregled bibliografske jedinice broj: 1218343
Profesionalni stres, izgaranje i vikarijska trauma u socijalnome radu: smjernice za prevenciju i zaštitu mentalnog zdravlja socijalnih radnika
Profesionalni stres, izgaranje i vikarijska trauma u socijalnome radu: smjernice za prevenciju i zaštitu mentalnog zdravlja socijalnih radnika // Časopis za socijalne djelatnosti za stručnjake iz šireg područja socijalnih djelatnosti, 1 (2022), 1; 1, 18 doi:10.21465/CZSD.2022.1.1.2 (domaća recenzija, ostali članci/prilozi, znanstveni)
CROSBI ID: 1218343 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Profesionalni stres, izgaranje i vikarijska trauma
u socijalnome radu: smjernice za prevenciju i
zaštitu mentalnog zdravlja socijalnih radnika
(Professional stress, burnout and vicarious trauma
in social work: guidelines for prevention and
protection of mental health of social workers)
Autori
Vučenović, Dario ; Hajncl, Ljerka ; Jelić, Katarina
Izvornik
Časopis za socijalne djelatnosti za stručnjake iz šireg područja socijalnih djelatnosti (2975-4798) 1
(2022), 1;
1, 18
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, ostali članci/prilozi, znanstveni
Ključne riječi
socijalni rad ; vikarijska trauma ; sekundarna trauma ; izgaranje ; stres
(social work ; vicarious trauma ; secondary trauma ; burnout ; stress)
Sažetak
Tolerancija stresa jedna je od karakteristika otpornih pojedinaca, a dugoročna izloženost stresu na radnome mjestu dovodi do sindroma profesionalnog izgaranja. Vikarijska trauma predstavlja ishod kontinuirane izloženosti traumi korisnika i vezana je uz direktan rad s ljudima. I dok se profesionalno izgaranje može javiti u svim područjima rada, za vikarijsku traumu specifično je da se javlja samo kod praktičara čiji su korisnici žrtve ili rjeđe počinitelji nasilja. U radu su prikazani rizični i zaštitni čimbenici te mehanizmi koji pomažu predvidjeti koji će pojedinci biti podložniji simptomima vikarijske traume, o kojoj se nedovoljno sluša u programima osposobljavanja socijalnih radnika za rad s ranjivim skupinama korisnika. Ti čimbenici mogu biti osobni ili organizacijski. Zajedničko im je to da narušavaju produktivnost socijalnih radnika, njihovu predanost i zadovoljstvo poslom te sposobnost suosjećanja, a posljedice se mogu preliti i na njihov obiteljskih život.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija, Socijalne djelatnosti, Interdisciplinarne društvene znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb